Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 6. i 7. lipnja 2014. održana je međunarodna znanstvena konferencija “Medijska pismenost u digitalno doba – kulturna, ekonomska i politička perspektiva”, koja je okupila vrsne međunarodne i hrvatske stručnjake u ovom području. Organizator je Odjel za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Vijećem za elektroničke medije.
Medijska pismenost definira se kao koncept osnaživanja građana za uspješno snalaženje u svijetu tradicionalnih i novih medija. Premda je UNESCO prije više od 30 godina donio Deklaraciju o medijskoj pismenosti, kojom je postavio temelje i zacrtao glavne smjernice, što su mnoge zemlje prihvatile i djelomično provodile i razvijale, nažalost nije se ostvarilo očekivano suglasje o uključivanju medijske pismenosti u nacionalne obrazovne sustave.
Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije prof. dr. sc.Nada Zgrabljić Rotar istaknula je da će konferencija pokušati dati odgovore na pitanja: što je medijska pismenost u digitalno doba, gdje je u tome mjesto Hrvatske u odnosu na druge zemlje te što bismo trebali činiti da se medijska pismenost podigne na višu razinu.
Na konferenciji je ukupno održano oko 70 izlaganja, među kojima i tridesetak iz inozemstva: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Srbije, Cipra, Italije, Španjolske, Njemačke, Švedske, Francuske, Turske, Katara, SAD-a i Novog Zelanda.
Istaknuti stručnjaci govorili su o ključnim izazovima medijske i informacijske pismenosti, sagledavajući ih sa socijalnog, političkog, pedagoškog, kulturnog i drugih aspekata. Izlaganja su održali Alton Grizzle iz UNESCO-a, zatim profesorica na Sveučilištu Pariz 3 – Sorbonne Divina Frau-Meigs, predstavnica NORDICOM-a pri Sveučilištu u Göteborgu u Švedskoj Ilana Elea Santiago, Senta Pfaff-Rudiger iz Njemačke i drugi.
Osim istraživanja, prikazani su i aktualni modeli uključivanja medijske pismenosti u obrazovne sustave u Hrvatskoj i susjednim zemljama, odnosno kritika nedovoljne zastupljenosti ovih sadržaja u osnovnom i srednjem obrazovanju. Naslovi nekih od izlaganja bili su: Globalni mediji i lokalni izazovi regulacije medijskih sadržaja; Digitalna pismenost kao pretpostavka političke kulture; Medijska pismenost iz perspektive roditelja predškolske djece: izazovi i trendovi u korištenju slobodnog vremena; Digitalno podijeljeni mladi: nejednakost, podjele i rizici; Sadržaji medijske kulture u hrvatskom srednjoškolskom sustavu; Medijsko pravo – zaštita privatnosti djece u medijima.
Osobito zanimljiva bila su istraživanja koja su uzimala u obzir perspektivu djece i mladih te ispitivala njihovu motivaciju za korištenje medijima i njihovo viđenje medijske pismenosti. Većinom se potvrdilo da su mediji važan dio svakodnevnog života djece i mladih, da su integrirani u njihovo društveno ponašanje te da su uglavnom mlađa djeca spremnija prihvatiti savjete o sigurnosti na internetu od roditelja i drugih odraslih, dok starija mnogo bolje prihvaćaju vršnjačku poduku o tome.
Kao predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu skup je pratila savjetnica Maja Flego.