Sudjelovanjem na okruglom stolu „Psihosocijalni aspekt suvremenog roditeljstva“ u Osijeku obilježili smo 15. svibnja – Međunarodni dan obitelji.
Pravobraniteljica za djecu Tajana Katkić Stanić u okviru panel rasprave održala je prezentaciju „Podrška roditeljstvu kao oblik zaštite dječjih prava“ u kojoj je predstavila ključne izazove modernog roditeljstva, pristupe u pružanju podrške obiteljima i važnosti razvoja novih programa u lokalnoj zajednici.
Suvremena je obitelj suočena s brojnim promjenama koje nameću potrebu veće i raznovrsnije društvene potpore obiteljima. Roditelji su odgovorni za odgoj djeteta, ali jednako tako postoji i odgovornost države koja treba roditeljima pružati podršku u obavljanju roditeljske uloge, odnosno stvoriti uvjete za kvalitetno roditeljstvo“, naglasila je.
Govoreći o izazovima roditeljstva, nedostacima logističke podrške i uspostavi životnog balansa, pravobraniteljica je upozorila na sve veću pojavnost kroničnog roditeljskog burnouta zbog čega roditelji postaju reaktivni, a ne proaktivni u odgoju. Izloženost takvom kroničnom stresu i iscrpljenosti, ukazala je, ima izravan utjecaj na dječja prava jer iscrpljen roditelj teže osigurava stimulativno i sigurno okruženje te vrlo često, unatoč najboljim namjerama, neizravno ugrožava dobrobit i cjelovit razvoj djeteta.
Osvrnula se je i na nedovoljno razvijene i dostupne usluge, posebno u manjim i ruralnim sredinama gdje su roditelji vrlo često zakinuti za sustavnu podršku.
Nedostaje centralno mjesto u zajednici gdje roditelji mogu na jednom mjestu dobiti informacije o pravima, odgoju, zdravlju i obrazovanju djeteta, usluge i servisi nerijetko su preskupi za većinu obitelji, a javne besplatne usluge imaju preduge liste čekanja. Unaprjeđenje sustava zaštite dječjih prava nemoguće je bez prebacivanja resursa i programa bliže obiteljima, na razine lokalne zajednice“ poručila je pravobraniteljica.
Upozorila je i na nedovoljno razvijenu međuresornu suradnju i integrirani pristup prema načelu jedno dijete/jedna obitelji – jedan plan vodeći se pristupom koji u fokus ima najbolji interes djeteta, u kojem odgovornost i suradnja postoje na svim razinama te u kojem se kroz interdisciplinarnost uvažavaju različitosti struka u svrhu pružanja podrške obitelji u riziku.
Sustavi uključeni u zaštitu dječjih prava, dužni su poduzeti sve da bi se osiguralo poticajno obiteljsko okruženje, koje osigurava sveobuhvatan razvoj i sigurnost djeteta“ zaključila je.
Ivan Ćaleta iz Centra za sigurniji internet predstavio je rad Centra i aktivnosti koje provode u cilju osnaživanja roditelja, posebno u vidu programa Pozitivno roditeljstvo kroz koji pomažu roditeljima da se nose s izazovima odgoja djece u digitalnom okruženju.
Psihologinja i psihoterapeutkinja Iva Mikulić govorila je o rastućem roditeljskom burnoutu i njegovom izravnom utjecaju na odgoj djece i kvalitetu obiteljskog života.
Marijana Hinek, psihologinja i edukantica dječje i adolescentne integrativne psihologije ukazala je na izazove, otpore i mogućnosti suradnje u radu s roditeljima djece s problemima u ponašanju, ukazavši da roditelji te djece vrlo često nailaze na nerazumijevanje i stigmu unutar sustava koji bi trebali štititi djecu.
U okviru Okruglog stola održan je panel „Što nam poručuju djeca“ na kojem su sudjelovali učenici osnovne i srednje škole iz Osijeka. Djeca su na panelu govorila o mitovima koje odrasli imaju o djeci, o prednostima i nedostacima korištenja digitalnih alata i prepoznavanju rizika u digitalnom okruženju. Ključna poruka djece bila je da bi odrasli prije zabrana i kažnjavanja djece uskratom mobitela i sl. trebala pokušati razumjeti djecu, razgovarati s njima i upoznati se s time zašto i kako provode vrijeme pred ekranima.
Okrugli stol, uz pravobraniteljicu za djecu, pratile su savjetnice pravobraniteljice Sanja Vladović, Marijana Šego i Martina Andrijević.