Na Svjetski dan izbjeglica, 20. lipnja 2022., Ured pravobraniteljice za djecu je, zajedno s Agencijom UN-a za izbjeglice – UNHCR-om, održao Okrugli stol “Zaštita djece tražitelja azila, djece izbjeglica, djece bez državljanstva i djece u riziku od bezdržavljanstva u Hrvatskoj: Trenutno stanje i daljnji koraci”. Okrugli stol okupio je predstavnike državnih vlasti, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva koji rade s djecom u migracijama i ostalom djecom pogođenom posljedicama migracija. Cilj ovoga skupa bio je sagledati aktualno stanje u Hrvatskoj u pogledu zaštite i skrbi o djeci, posebice u odnosu na smještaj, skrbništvo, obrazovanje, zdravstvenu skrb i organizirane slobodne aktivnosti djece, te pridonijeti rješavanju uočenih problema s preporukama o načinima poboljšanja zaštite prava djece.
Pravobraniteljica za djecu i UNHCR zajednički su istaknuli da je posljednjih godina došlo do pozitivnih pomaka u pogledu zaštite djece tražitelja azila i izbjeglica u Hrvatskoj, uključujući donošenje Protokola o postupanju prema djeci bez pratnje 2018., nedavne izmjene i dopune Zakona o udomiteljstvu iz 2022., kao i velikodušne aranžmane za prihvat ukrajinskih izbjeglica, uključujući djecu bez pratnje. Međutim, istaknuto je da postoji prostor za poboljšanje, što zahtijeva pozornost svih dionika kako bi se osiguralo da hrvatski sustav zaštite djece bude u potpunosti usklađen s međunarodnim načelima i standardima.
Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević upozorila je kako se uz broj djece tražitelja azila koji godinama raste, a među njima su i djeca bez pratnje, sada suočavamo i s prihvatom djece raseljene iz Ukrajine zbog ratnih razaranja. Djeca izbjegla iz svojih domova posebno su ranjiva, stoga im je potrebno osigurati najveći mogući stupanj pomoći i zaštite već od prvog prihvata. Treba raditi na poboljšanju uvjeta smještaja djece, unaprijediti sustav posebnog skrbništva, osigurati dostatan broj prevoditelja i kulturnih medijatora. Za potrebe djece iz Ukrajine, koja se također suočavaju s jezičnom barijerom i drugačijim pismom, važno je pojačati prevoditeljske resurse radi uključivanja u zajednicu te osigurati učenje hrvatskog jezika radi uključivanja u školu i praćenja nastave.
Također je važno educirati nastavnike jer djeca izbjeglice nose posebne traume i škole se trebaju pripremiti, ne samo za prihvat djece i njihovo obrazovanje, već i za prepoznavanje njihovih potreba te pružanje pomoći pri svladavanju svih poteškoća kako bi se lakše i brže povezala s vršnjacima u novoj sredini te se uključila u slobodne aktivnosti i u zajednicu. To podrazumijeva i pružanje psihološke pomoći i podrške u cilju brže prilagodbe na novu sredinu, što treba biti osigurano za svu djecu, rekla je pravobraniteljica. Naglasila je kako Republika Hrvatska ulaže napore kako bi prihvat i život ljudi raseljenih iz Ukrajine bio što ugodniji te je od početka krize u Ukrajini pokazala spremnost za pomoć i uključila sve sustave u aktivno rješavanje ove situacije osnivanjem Međuresorne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine. Naglasila je i iznimno važnu ulogu civilnoga sektora, koji je svojom brzom prilagodbom i pravovremenim pružanjem pomoći raseljenim osobama potvrdio svoju spremnost za učinkovito djelovanje u aktualnoj krizi. (Foto: UNHCR Hrvatska)