Okupljene je pozdravila ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, podsjećajući kako je razlog okupljanja demografska slika Hrvatske koja, kako je rekla, nikad nije bila lošija. Podsjetila je kako je za pozitivno obiteljsko okruženje potrebno stvoriti i zakonske preduvjete.
U uvodnim izlaganjima bilo je govora o potrebi usklađivanja obiteljskih i radnih obveza i uloga, na što je posebno upozorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, zatim o glavnim procesima suvremenog razvoja stanovništva Hrvatske, o čemu je govorio prof. dr. sc. Nenad Pokos te o poteškoćama i perspektivi hrvatske obiteljske politike, na što se u uvodnom izlaganju osvrnula doc. dr. sc. Ivana Dobrotić.
U raspravi koja je uslijedila, pravobraniteljica za djecu podsjetila je na svoje preporuke, koje su nakon stručne rasprave “Roditeljstvo i radna uloga”, koju je pravobraniteljica organizirala u veljači 2016., upućene svim relevantnim dionicima u društvu koji mogu pridonijeti unapređivanju potpore roditeljstvu u najboljem interesu djece. Preporuke su, među ostalima, upućene Ministarstvu socijalne politike i mladih, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Preporuke pravobraniteljice za djecu ističu potrebu donošenja konzistentne obiteljske politike koja uključuje niz mjera koje se odnose na roditelje, a podrazumijeva ulaganje u djecu, širenje usluga za djecu i roditelje te prilagodbu postojećih usluga potrebama zaposlenih roditelja i djece. Pravobraniteljica u preporukama ističe kako je vrlo važno podršku roditeljstvu uvrstiti kao neizostavnu temu socijalnog dijaloga poslodavaca i sindikata, prilagoditi organizaciju i rad javnih službi (dječjih vrtića i škola) potrebama i radnom vremenu zaposlenih roditelja, razvijati usluge unapređivanja roditeljskih znanja i vještina radi jačanja njihovih roditeljskih kompetencija, posebno u slučajevima u kojima postoji pojačana potreba za podrškom roditeljstvu.
Pravobraniteljica za djecu podsjetila je i na potrebu osiguranja tzv. dječjeg proračuna čime bi na lokalnoj i nacionalnoj razini bilo osigurano transparentno i sveobuhvatno prikazivanja podataka o sredstvima namijenjenima djeci. Pravobraniteljica za djecu podsjetila je i na dva radna dokumenta obiteljske politike: “Obiteljska politika Hrvatske: stanje i perspektive” iz 2014. (I. Dobrotić, S. Zrinščak) i “Obiteljska politika: prijedlog mjera” iz 2015. (S. Zrinščak, A. Brajša Žganec, I. Ćipin, I. Dobrotić, N. Pećnik, N. Pokos, U. Rodin), koji nisu zaživjeli.
Nakon rasprave na Okruglom stolu zaključeno je kako se cjelovita demografska i obiteljska politika nikad nisu provodile u Hrvatskoj. Svakim sljedećim danom gospodarski i demografski problemi postaju sve složeniji, a njihovo rješavanje sve zahtjevnije. Zaključeno je i kako je neophodno donijeti dugoročnu strategiju demografskog razvoja, oslobođenu od bilo kakvih političkih previranja i preslagivanja, u koju će biti uključeni svi sudionici društva: nositelji vlasti, poslodavci, crkva i obitelj. Demografski i ekonomski razvoj moraju se odvijati paralelno i komplementarno. Demografska i obiteljska politika ulaganje su u budućnost zemlje.