Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika sudjelovala je, u četvrtak 26. veljače 2026., na okruglom stolu „Surogat majčinstvo“ Odbora za obitelj, mlade i sport.
Na početku svojeg izlaganja istaknula je da se perspektiva Ureda pravobranitelja za djecu temelji na nekim pojedinačnim slučajevima s kojima se susreo protekle tri godine te na Konvenciji o pravima djeteta, kao međunarodnom okviru kojeg je Republika Hrvatska potpisala i na koji se je obvezala.
Govoreći o surogat majčinstvu podsjetila je na višegodišnji stav Ureda pravobranitelja za djecu koji se protivi takvom obliku roditeljstva, istaknuvši da je više razloga za njegovu zabranu od iskorištavanja žena, iskorištavanja i komercijalizacije djeteta te svođenja djeteta na robu ili uslugu na tržištu. Referirala se je i na dramatične slučajeve u kojima surogat majka promijeni mišljenje ili namjeravani roditelji odustanu jer se dijete rodi s teškoćama.
Može se biti protiv surogat majčinstva, a za prava djeteta
„Neupitna je zakonska odredba u Hrvatskoj i zabrana surogat majčinstva koje kao kazneno djelo nosi i moralne i etične dileme. Međutim, slažemo se s tumačenjem ustavnosudske odluke da se može biti protiv surogat majčinstva, a istovremeno biti za prava djeteta koje je rođeno na taj način. I najbolji interes djeteta treba ostati kao glavni čimbenik u svim odlukama vezanima uz dijete koje je rođeno od surogat majke“, poručila je i naglasila da je upis u matične knjige priznavanje rođenja i postojanja živoga bića odnosno djeteta.
Dijete koje je neupisano u matice za državu je nepostojeće i nevidljivo i tako izloženo brojnim rizicima – posebice od trgovine ljudima
Zamjenica Gabelica napomenula je da se nikada ne bi smjelo i ne bi trebalo rođeno dijete doživljavati kao negativnom posljedicom odluke roditelja, ali da djeca rođena surogat majčinstvom doživljavaju negativne posljedice jer se upisom u matične knjige, odnosno pravnim postupkom, evidentira činjenica o rođenju djeteta, a odbijanjem upisa krši se ne samo pravo iz Konvencije na upis u matice nakon rođenja, pravo na ime i na državljanstvo, već i niz drugih prava. pravo na ime. Navela je da se takvom praksom dovodi u pitanje i veza koja se već počela stvarati i razvijati između djeteta i roditelja.
„Dijete postoji, rođeno je i živo, no neupisano. Na taj način ono je nepostojeće i nevidljivo za državu i izloženo brojnim rizicima poput onoga da bude žrtva trgovanja. Odluke hrvatskih sudova, kao i presude Europskog suda za ljudska prava u nekoliko odluka vezanih za slučajeve u Francuskoj, ne znače da je zamjensko roditeljstvo legalizirano, već da država treba osigurati prava djece. Djeca ne mogu biti žrtve postupaka odraslih i ne trebaju biti zakinuta za svoja prava. Ta djeca kao i sva druga djeca imaju pravo na identitet, na ime, državljanstvo, zdravstvenu, socijalnu skrb, obrazovanje, jednako kao što imaju pravo na saznanje o svojem podrijetlu“, kazala je zamjenica.
Zaključno, istaknula je da se ne radi samo o pravnim i administrativno-praktičnim implikacijama surogat majčinstva, nego o stvarnom vrijednosnom odnosu prema najboljem interesu živog i postojećeg djeteta te je podsjetila na moto kampanje za prava djece čiji su roditelji u sukobu sa zakonom „Zločin nije moj, ali kazna ipak jest“ navevši da kao potpisnici Konvencije to ne smijemo dopustiti.
Foto: Hrvatski sabor