Na konferenciji održanoj u Rimu 7. i 8. travnja 2022. Vijeće Europe svečano je predstavilo svoju novu Strategiju za prava djece za period 2022.-2027. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvana je na tu konferenciju, na kojoj je sudjelovala i kao članica Upravnog odbora Europske mreže pravobranitelja za djecu (ENOC). Konferencija Vijeća Europe u Rimu održana je u okviru predsjedanja Italije Savjetom ministara Vijeća Europe, pod nazivom “Izvan horizonta: Nova era za prava djeteta”, a stoga je nova strategija za prava djece predstavljena kao “Rimska strategija 2022.-2027.”.
U toj strategiji Vijeće Europe utvrdilo je šest prioritetnih područja s ciljem jamčenja prava i zaštite najboljeg interesa djeteta, kao i tri međusektorska pitanja uključena u prioritetna područja kako bi se svoj djeci zajamčio jednaki pristup i uživanje njihovih prava. To su:
- Sloboda od nasilja za svu djecu.
- Jednake mogućnosti i socijalna uključenost za svu djecu.
- Pristup i sigurna uporaba tehnologije za svu djecu.
- Pravosuđe prilagođeno djeci za svu djecu.
- Dati pravo svakom djetetu da se izrazi.
- Prava djeteta u kriznim i hitnim situacijama.
Sudionici Konferencije bili su visoki predstavnici Europske komisije, Vijeća Europe te drugih europskih institucija i tijela koja se bave zaštitom ljudskih prava, predstavnici država članica Vijeća Europe, predstavnici Europske mreže pravobranitelja za djecu, međunarodnih organizacija, a među njima su, uz odrasle, bila i djeca.
Konferencija je dala priliku visokim predstavnicima država članica Vijeća Europe i međunarodnih organizacija da izraze svoju posvećenost Strategiji za prava djece, te iznesu svoje vizije o provedbi i zaštiti prava djece tijekom sljedećih godina, kao i da razmjene iskustava s međunarodnim stručnjacima iz ovog područja. Na konferenciji je sudjelovalo i desetero predstavnika djece i mladih iz različitih država (Crne Gore, Italije, Portugala…) članica Vijeća Europe.
U okviru Konferencije VE razmatrani su aktualni događaji i značajniji izazovi koji utječu na prava djece te su utvrđene smjernice za nacionalne i međunarodne akcije koje je potrebno provesti u sljedećem razdoblju. Veći dio plenarnog dijela bio je posvećen aktualnoj situaciji uslijed sukoba između Rusije i Ukrajine u kontekstu poštovanja i zaštite prava djeteta. Istaknuto je kako su prava djece u većem riziku u kriznim i izvanrednim situacijama, kao što su oružani sukob, pandemija koja je i dalje aktualna, problemi s klimatskim promjenama, pojačanim migracijama, prisilnim raseljavanjima i ostalim okolnostima koje sve utječu na velike rizike i povrede dječjih prava. U takvoj situaciji djeca su izložena svim oblicima nasilja, te drugim teškim kršenjima ljudskih prava, uključujući uskraćivanje i nedostupnost raznih usluga, što zahtijeva nužno uspostavljanje izvanrednih mehanizama zaštite.
Strategija zadržava i predviđa određene fleksibilnosti u odnosu na nepredviđene okolnosti koje mogu na različite načine utjecati na djecu. Upravo je cjelokupna trenutačna situacija bolni podsjetnik da ni Europa nije imuna na krize i izvanredna stanja. O tim se temama raspravljalo na više različitih sesija na kojima se pokušao zauzeti jedinstven stav i definirati standardizirane mehanizme zaštite djece u kriznim situacijama.
Razmatrana je i tema različitih oblika seksualne eksploatacije djece. Posebno je naglašena zlouporaba djece koja je povezana s razvojem tehnologije, odnosno novi trendovi koji su povezani s povećanom upotrebom informacijsko komunikacijskih tehnologija, a što zahtijeva poseban pristup u okviru zaštite ljudskih/dječjih prava.
Pojedine sesije na Konferenciji VE odnosile su se na dječju participaciju te su uključivale perspektivu djece i mladih sudionika ovoga skupa, te su i oni u završnom dijelu konferencije dali svoje preporuke za provedbu ovog strateškog dokumenta. Evo njihovih preporuka: 1. Omogućiti pristup podršci mentalnom zdravlju za svako dijete; 2. Odrediti Dan Vijeća Europe za prevenciju zlostavljanja djece; 3. Educirati ljude o tome kako poduzeti mjere u pogledu klimatskih promjena; 4. Poboljšati online pristup i sigurnost; 5. Više financijskih sredstava za obrazovanje; 6. Više obrazovanja za pripremu djece za uključivanje u školu; 7. Osmisliti Europski dan za bolje uključivanje Roma u društvo; 8. Iskorijeniti jaz u siromaštvu između različitih dijelova svijeta; 9. Ustanoviti Europsko vijeće djece; 10. Stvoriti Međunarodnu platformu za savjetovanje za djecu.
Tijekom Konferencije VE u Rimu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević sastala se s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić, te s povjerenicom za demokraciju i demografiju Europske komisije Dubravkom Šuicom.