Kako bi upozorila na važnost sustavne brige o mentalnom zdravlju djece koja se suočavaju s epidemijom, a u nekim područjima Hrvatske i s potresima, što se sve može izrazito negativno odraziti na njihovo psihičko zdravlje i dobrobit, pravobraniteljica za djecu inicirala je sastanak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Sastanak je održan 8. veljače 2021. a na njemu su, uz ministra prof. dr. sc. Radovana Fuchsa i pravobraniteljicu Helencu Pirnat Dragičević, sudjelovali mr. sc.Vesna Šerepac, ovlaštena za poslove ravnatelja Uprave za odgoj i obrazovanje, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać te savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić.
Pravobraniteljica je izvijestila da joj na poteškoće mentalnog zdravlja djece i rizike u vezi s aktualnom situacijom ukazuju stručnjaci i roditelji, a nakon povratka u školske klupe i pojedini učitelji koji primjećuju pojačane emocionalne i ponašajne probleme djece. Budući da, osim obitelji, i odgojno-obrazovni djelatnici provode veliki dio vremena s djecom, njihova je uloga u brizi o dobrobiti djeteta neprocjenjiva. Stoga je pravobraniteljica ukazala na potrebu dodatne usmjerenosti učitelja, nastavnika i stručnih suradnika na emocionalne potrebe djece koja već gotovo godinu dana žive u izvanrednim okolnostima, u kojima ih se ograničava u punom ostvarivanju njihovih razvojnih potreba (za druženjem, igrom s vršnjacima, sudjelovanjem u sportskim aktivnostima i sl.). Odgojno-obrazovni djelatnici bi, posebno u ovim okolnostima, trebali pokazati dodatnu osjetljivost za potrebe djece, upozorila je. Pritom je iznimno važno da djeca koja se teže nose i suočavaju s izvanrednim okolnostima budu prepoznata i dobiju potrebnu podršku od učitelja i odgovarajuću pomoć od stručnih suradnika u školama.
Pravobraniteljica je izrazila zanimanje za dinamiku realizacije preporuke o edukaciji o postupanju u slučaju potresa i vježbi evakuacije koju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u siječnju 2021. uputio svim dječjim vrtićima, školskim ustanovama i osnivačima budući da ova vrsta edukacije i pripreme djece može pridonijeti njihovom većem osjećaju sigurnosti, posebno u područjima u kojima su djeca imala iskustvo potresa. Dogovoreno je kako će od odgojno-obrazovnih ustanova i osnivača biti prikupljena povratna informacija o broju djece koja su prošla ovakav oblik pripreme za slučaj potresa, kako bismo bili sigurni da je svako dijete dobilo tu vrstu podrške u povratku osjećaja kontrole tijekom boravka u školskoj zgradi (koliko god je to moguće), budući da se u nekim krajevima još uvijek osjeća podrhtavanje tla.
Pravobraniteljica je na temelju prethodno dostavljenih izvješća, a i tijekom sastanka, upoznata s opsegom edukacija odgojno-obrazovnih djelatnika koje su u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Podržala je kontinuirano stručno osposobljavanje djelatnika sustava odgoja i obrazovanja. Zbog epidemiološke situacije i ograničenja, edukacije su se u proteklom periodu odvijale putem online platformi, što je omogućilo njihovu širu dostupnost i to može biti pozitivno. No, na sastanku je pravobraniteljica otvorila pitanje primjene stečenih znanja u neposrednom radu s djecom te mjerljivosti ishoda tih edukacija i njihov utjecaj na dobrobit djeteta, u svim aspektima odgojno-obrazovnog procesa, naročito u pogledu brige o mentalnom zdravlju djece.
Iz neposrednih kontakata s djecom dobivamo poruke da u području brige o mentalnom zdravlju u školama oni vide dosta prostora za poboljšanja. Izrazito zabrinjava podatak do kojega smo došli u istraživanju, koje je Ured pravobraniteljice za djecu proveo 2017. i 2018. godine u osnovnim i srednjim školama, da gotovo jedna četvrtina učenika ne osjeća povezanost s učenicima i odraslima u svojoj školi i da nisu sretni što pohađaju svoju školu. Pravobraniteljica je ukazala i na upozorenja koje dolaze od strane stručnjaka da su djeca i adolescenti, s obzirom na aktualne okolnosti, najrizičnija skupina za razvoj psiholoških tegoba, te da je mjesto na kojem bi trebali dobiti prvu psihološku pomoć i podršku svakako trebao biti školski sustav. S tim u vezi istaknula je potrebu podizanja razine mentalno-zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih što bi im omogućilo da lakše prepoznaju i nose se s problemima mentalnog zdravlja svojih učenika te da znaju što činiti i kako djetetu pomoći u takvoj situaciji.
Zaključeno je kako će pravobraniteljica za djecu i dalje pratiti situaciju u ovom području ostvarivanja prava djeteta te će nastaviti suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Agencijom za odgoj i obrazovanje.