Pravobraniteljica za djecu je 23. lipnja 2025., u postupku javne rasprave (e-savjetovanje), Ministarstvu kulture i medija uputila mišljenje na Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2025. do 2027. godine.
U njemu je pozdravila poticanje veće zastupljenosti medijske i filmske pismenosti u odgojno-obrazovnom sustavu, naglasivši potrebu da se djeca od najranije dobi (vrtića) upoznaju s načinima funkcioniranja medija i filmske industrije, da razvijaju kritički pristup medijskim i filmskim sadržajima te da stječu vještine digitalne pismenosti i osposobljavaju se za korištenje i vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja u medijima i filmskoj umjetnosti. Također je predložila u sklopu aktivnosti poticanja zastupljenosti obrazovanja u području kulture i medija u izbornim predmetima u formalnom obrazovanju, uz kontinuirano obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika, dodati i kontinuirano obrazovanje studenata novinarstva i novinara za prava djece na kulturne sadržaje, prava vezana uz medije i etička pitanja izvještavanja o djeci ili u vezi s djecom.
Istovremeno je istaknula važnost dječjeg sudjelovanja u donošenju odluka o odabiru i provedbi aktivnosti u kojima će se djeca medijski i filmski opismenjavati, odnosno u kojima će sudjelovati, sukladno njihovoj dobi i sposobnostima.
Napomenula je i da veliku ulogu, osim odgojno-obrazovnih institucija, državnih tijela i medija, imaju i institucije u kulturi koje mogu doprinijeti zaštiti djece, proizvoditi kvalitetne kulturne sadržaje, educirati svoje korisnike, štititi njihove osobne podatke te suzbijati negativne, nasilne sadržaje i govor mržnje kako u medijima, tako i u području filmske umjetnosti. Stoga dodatne mogućnosti za promociju medijske i filmske pismenosti vidi u neformalnom medijskom i filmskom obrazovanju djece, mladih i roditelja i onih koji rade s djecom, koje se mogu razvijati pružanjem potpore školskim i izvanškolskim novinarskim, radijskim i filmskim družinama i klubovima, različitim oblicima edukacije za rad s djecom za voditelje medijskih i filmskih družina i klubova, podrškom organiziranju smotri i festivala dječjeg medijskog stvaralaštva i sl.
Dodala je i kako osobe koje će biti zadužene za izradu i provedbu programa medijske i filmske pismenosti svakako trebaju biti osposobljene za (medijsko i filmsko) komuniciranje s djecom, poznavati obilježja kvalitetnih sadržaja za djecu prilagođenih različitim dobnim skupinama, poznavati i razvojne karakteristike dobi, kao i smjernice za zaštitu djece koja sudjeluju u stvaranju tih sadržaja.
Što se tiče Posebnog cilja „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“, pravobraniteljica je pozvala na razvoj profesionalnih standarda (kodeksa) ponašanja prema djeci pri izvještavanju o djeci i izravnom komuniciranju s njima. Ured pravobranitelja za djecu redovito ističe nužnost kontinuiranog obrazovanja medijskih djelatnika (novinara, urednika, novinarskih udruženja, producenata, itd.), tijekom studija i kasnije uz rad, o medijskim pravima djece i medijskom komuniciranju s djecom, posebice o propisima o zaštiti privatnosti i zaštiti djece od štetnih sadržaja. Ujedno je urednike, novinare i njihova udruženja potrebno poticati na primjerene načine izvještavanja o svim situacijama koje se odnose i/ili uključuju djecu budući da i dalje neki mediji često zanemaruju obvezu da o djeci izvještavaju s velikom pažnjom i oprezom, sukladno odredbama UN-ove Konvencije o pravima djeteta i drugih relevantnih propisa (poput Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, Kodeksa časti hrvatskih novinara i sl.), kao i da prilikom izvještavanja vode računa o maksimalnoj zaštiti djetetova identiteta, obiteljskih prilika ili okolnostima iz kojih bi se posredno moglo zaključiti o identitetu djeteta.
Pravobraniteljica za djecu pozdravila je planiranu aktivnost koja se odnosi na praćenje zastupljenosti medijskih sadržaja manjinskih skupina i sadržaja koji se bave marginaliziranim i ranjivim skupinama te podsjetila na njezine preporuke o potrebi povećanja sadržaja za djecu pripadnike nacionalnih manjina na njihovom materinskom jeziku, koji će biti oblikovani prema njihovim potrebama te doprinositi njihovom razvoju u jezičnom, socijalnom i emocionalnom području, kao i u području očuvanja i zaštite zdravlja, sigurnosti i dobrobiti djece.
U odnosu na Mjeru „4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje“ , pravobraniteljica je napomenula kako se već niz godina zalaže za razvoj medijske pismenosti djece, roditelja i odgojitelja/učitelja kako bi se djeci omogućio siguran pristup korištenju medija u skladu s njihovom dobi i na način koji im ne šteti, već podupire njihov razvoj. Pritom ističe kako programi razvoja medijske pismenosti trebaju omogućiti djeci razumijevanje načina funkcioniranja medija, kritički pristup medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje i vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja u medijima.
Što se tiče aktivnosti koje doprinose zaštiti djece kao korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga, pravobraniteljica smatra da je nužno pronaći učinkovitije načine za kontrolu neprimjerenog sadržaja i ograničavanje njegove dostupnosti djeci, posebno kada je riječ o pornografiji, pedofiliji i nasilju. Istovremeno, potrebno je osmisliti i provoditi aktivnosti s djecom (ali i roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima) koje će se temeljiti na djetetovim sposobnostima kritičkog vrednovanja i razumijevanja sadržaja, a koje se povećavaju tijekom njegova odrastanja i razvoja. U skladu s njihovom dobi i zrelosti, ove aktivnosti, između ostalog, trebaju djeci omogućiti samostalnost u odabiru sadržaja koji ih zanimaju, pomažući im pri tome da razumiju i kritički se odnose prema tim sadržajima.