Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić gostujući u N1 Studiju uživo ocijenila je da, kada je u pitanju nasilje, odrasli pružaju djeci loš primjer. Ukazala je na to da su djeca svakodnevno izložena nasilnim ponašanjima, vrijeđanjima i omalovažavanjima odraslih uživo i preko društvenih mreža zbog čega je važno da svi odrasli od roditelja, stručnjaka i autoriteta u društvu budu bolji primjer djeci.
Zakonodavni okvir zaštite djece od nasilja je dobar, problem u provedbi
Na pitanje je li potrebno mijenjati zakonodavni okvir u području zaštite djece od nasilja, odgovorila je da hrvatski zakonodavni okvir dobar, ali da je problem u provedbi.
Imamo mehanizme da se stvari rješavaju brže i efikasnije i vrijeme je da ih se počne koristiti. Kao stručnjak vodila sam radnu skupinu o Protokolu, koji je i nakon dvije godine u relativnoj slaboj primjeni. Taj je protokol prepoznao opasnost digitalnog nasilja, propisao jaču suradnju među sustavima i njihove obveze. Ključno je da propisuje stručni rad s djetetom koje je počinilo nasilje, s djetetom koje je žrtva, ali i djecom koja su promatrači. Imamo značajan broj djece koji kada se nešto događa pasivno promatraju ili navijaju, najčešće za dijete koje zlostavlja i to snimaju, a to je isto oblik nasilja i to moramo djecu naučiti“ poručila je.
Naglasila je da je ključan stručni rad i suradnja s roditeljima te suradnja struke koja bi zajednički trebala pronaći načine koji će biti efikasni za provedbu u praksi.
Nužno jačati suradnju između sustava i razvijati mreže usluga
Pravobraniteljica je upozorila da se sustavi zatvaraju, da se odgovornost kada se nešto dogodi vrlo često prebacuje s jednih na drugih zbog čega je potrebno jačati suradnju i razvijati mreže usluga kroz koje će se vidjeti koje su intervencije nužne u odnosu na konkretno dijete, roditelje ili na svu djecu – kako bih ih se naučilo da prepoznaju nasilje i potraže pomoć odraslih.
Govorila je i o sve većoj problematici procjenjivanja rada stručnjaka u različitim sustavima (obrazovanja, socijalne skrbi) od strane osoba koje nisu educirane ni ovlaštene, upozorivši da se dio stručnjaka boji jer im se prijeti odvjetnicima.
U radu s djecom ključni su odnosi – roditelji i stručnjaci u školama trebaju biti partneri
U radu s djecom u rizicima ključni su odnosi. Roditelji i stručni suradnici u školama trebali bi biti partneri. U lokalnim zajednicama trebaju biti dostupne usluge za djecu ovisno o teškoćama i treba postojati sustav rane procjene. Obrazovni sustav ima ključnu ulogu u prevenciji. Važno je da djecu učimo empatiji i poštivanju različitosti. Generalno prevenciju je nužno provoditi u školi, a kada poteškoće postoje – onda je važno uključiti sustav socijalne skrbi i zdravstva“, kazala je.
Upitana da prokomentira situacije u kojima roditelji ne surađuju s institucijama i prijedloge da se uvedu sankcije za takve roditelje, pravobraniteljica je pojasnila da Obiteljski zakon već ima propisane sankcije, ali da se je važno raditi na ostvarivanju odnosa stručnjaka i roditelja, na motiviranju na suradnju.
Ako zaista nema pomaka u tome, Obiteljskim zakonom je predviđena mogućnost ograničavanja određenih roditeljskih prava, a u najekstremnijim situacijama roditelju koji ne surađuje može se oduzeti pravo na život s djetetom, ali i tada je ključno raditi s roditeljima na promjeni ponašanja “, istaknula je.
Zabrane ne donose očekivane promjene – treba jačati medijsku pismenost i učiti djecu da digitalne alate koriste sigurno
Pravobraniteljica za djecu osvrnula se je i na pitanje zabrane društvenih mreža koje uvodi sve više zemalja, ocijenivši da zabrane nikada nisu donijele očekivane promjene te da djeca nađu načina da zaobiđu zabrane i ostvare ono što žele.
Važno je slušati djecu. Djeca su svjesna problema i rizika u digitalnom okruženju, ali ne smatraju da će zabrane to riješiti. Potrebno je jačati medijsku pismenost, kurikulume, da djeca nauče koristiti digitalne alate sigurno i na zdrav način“ napomenula je i dodala da je potrebno pronaći druge modalitete da djeca provode slobodno vrijeme.
Spomenula je važnost dostupnosti izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti i razvoja novih usluga poput besplatnih ulaznica za kino, kazalište, muzeje koje će osigurati da djece strukturirano provodi slobodno vrijeme.
Važno je kako djeca provode vrijeme unutar obitelji. Važno je razgovarati s djecom. Istraživanja pokazuju da djeca koja provode vikend s roditeljima imaju bolji školski uspjeh i bolje socijalne vještine“, zaključila je.
Foto: N1