Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu predstavilo je 19. prosinca 2025. u prostoru Ureda Europskog parlamenta za Hrvatsku nacionalne rezultate međunarodnog komparativnog istraživanja Kids Online Hrvatska 2025.
Radi se o drugom krugu istraživanja o medijskim navikama djece i njihovih roditelja te sigurnosti na internetu, koji omogućuju izravnu usporedbu digitalnog djetinjstva djece u dobi od 10 do 16 godina s podacima iz 2017. kada je to istraživanje prvi put provedeno. Nacionalno istraživanje EU Kids Online u Republici Hrvatskoj Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu provelo je uz potporu Agencije za elektroničke medije, a koordinatorica nacionalnog istraživanja EU Kids Online za Hrvatsku je izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša koja je i predstavila rezultate.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1172 djece u dobi od 10 do 16 godina iz 37 osnovnih i srednjih škola tijekom svibnja i lipnja 2025.
Pristup internetu
Istraživanje je pokazalo da svakodnevni pristup internetu ima čak 94.3% djece u odnosu na 92.7% koliko ih je imalo 2027. Kada govorimo o vremenu kada djece koriste digitalne uređaje, djeca ih najviše koriste tijekom večere s obitelji i drugima, čak 61.7 %. Ono što je zabrinjavajuće jest da 19.3% djece digitalne uređaje koristi tijekom nastave, a čak 27.1% djece tijekom noći.
Aktivnosti djece na internetu
Najčešće aktivnosti djece na internetu podrazumijevaju korištenje zabavnih sadržaja, odnosno slušanje glazbe (94.8%), gledanje videozapisa (946) i igranje igara (83.75). No, značajan broj djece koristi internet i za pisanje zadaće (77.4%) i kako bi naučili nešto novo (64.6%).
Korištenje alata umjetne inteligencije
Prema dobivenim rezultatima, današnja djeca vrlo aktivno koriste alate umjetne inteligencije, a zabrinjavajuće je da gotovo svako treće dijete koristi umjetnu inteligenciju za razgovor o svom fizičkom zdravlju ili kondiciji te za razgovor o svojim problemima (30.6%). Umjetna inteligencija najviše se koristi za pisanje eseja ili priča za školu (42.5%).
Pretjerano korištenje interneta
Kada je riječ o pretjeranom korištenju interneta, istraživanje je pokazalo da je 24.7% djece poprilično zabrinuto jer previše vremena provode pred ekranima, njih 58.7% se neuspješno trudilo provoditi manje vremena na internetu, dok je njih 60.2% ocijenilo da se vrijeme provedeno na internetu odrazilo na međuljudske odnose.
Internetsko uznemiravanja i zlostavljanje
Zabrinjavajući je porast broja djece s uznemirujućim iskustvima na internetu u odnosu na istraživanje provedeno 2017. Naime, čak 27.1% djece doživjelo je jednom mjesečno ili češće neki oblik uznemiravanja, dok je prije osam godina taj postotak bio znatno manji – 14%.
Međutim, samo 22% djece razgovaralo je o tome s roditeljima, a 20% s vršnjacima.
Također, svako peto dijete doživjelo je da se prema njemu netko ponašao na povređujući ili neugodan način uživo, dok se prema njih 13.9% netko na takav način ponašao putem interneta. Izloženost takvom načinu ponašanja najčešća je kod djece u dobi od 16 (15.2%) i 15 godina (15.3%). Zabrinjava i podatak da djeca neugodna iskustva u 43.9% slučajeva doživljavaju od svojih prijatelja i 35.7% od kolega iz razreda i škole, a u 11.9% od nekoga s kim dijete komunicira samo na internetu. Među učestalijim oblicima online zlostavljanja ističe se isključivanje iz grupe i povređujuće poruke.
Slike i poruke seksualnog sadržaja
Posebno zabrinjava podatak i da je svako četvrto dijete, odnosno 25% ispitanih u posljednjih godinu dana dobilo slike i poruke seksualnog sadržaja što je velik porast u odnosu na podatke otprije osam godina kada je takvom sadržaju bilo izloženo 8% djece. Najizloženija su djeca u dobi od 16 godina i to njih 40.1%. Svako treće dijete (njih 32.4%) te je poruke dobilo od osobe koje ne poznaje što upućuje na izloženost nepoželjnog seksualnog obraćanja djeci u digitalnom prostoru.
Kada je riječ o slanju seksualnih poruka, njih 12.2% je poslalo takvu poruku, dok je 2017. takve poruke poslalo samo 1.5% djece. Među drugim oblicima neprimjerenog sadržaja ističu se teorije zavjere (23.25), načini kako biti vrlo mršav (20.6%), načini fizičkog ozljeđivanja ili samoozljeđivanja (17.6%), pornografija za odrasle (17.3%) te krvave ili nasilne slike (17.2%).
Uloga roditelja u sigurnosti djece na internetu
Što se tiče uloge roditelja u sigurnosti djece na internetu, istraživanje je pokazalo da većina roditelja, njih čak 81% djeci dopušta da koriste internet, no većina ih ne pruža potporu djeci u digitalnom okruženju. Tako 46.1% roditelja/skrbnika nikad s djecom ne razgovara o pogreškama koje rade na internetu. 41.8% nikad ili gotovo nikad ne razgovara s djecom o tome što rade na internetu, a više od polovica roditelja (51.3%) nikad ili gotovo nikad ne određuju pravila kada mogu i ne mogu koristiti internet. S djecom nikad ne obavlja zajedničke aktivnosti na internetu 57.9% roditelja/skrbnika.
Uloga škole i nastavnika
Kada se govori o ulozi škole i nastavnika, četvrtina djece gotovo nikad ili nikad nije doživjela da ih nastavnici upućuju na načine korištenja interneta što sugerira da nastavnici najčešće zauzimaju pasivnu ulogu.
Među pravilima o korištenju mobitela u školama, djeci je najprihvatljivije ono koje dopušta nošenje mobitela u školu sa zabranom korištenja tijekom nastave, dok im je pravilo potpune zabrane nošenja mobitela u škole najmanje prihvatljivo. Zabrana nošenja mobitela u škole prihvatljivija je srednjoj dobnoj skupini (12-14), nego djeci u dobi od 10 i 11 godina te djeci u dobi od 15 i 16 godina. Tek se 5% djece u dobi od 10 i 11 godina slaže s tim pravilom, što je čak dvostruko manje od djece u dobi od 15 i 16 godina koji to podržavaju.
Mentalno zdravlje u digitalnom okruženju
Kada je riječ o mentalnom zdravlju djece u digitalnom okruženju, većina djece kod sebe ne prepoznaje znakove nemira, impulzivnosti i teškoću koncentracije. Naime, gotovo polovica ispitanika navodi da tvrdnje o nemogućnosti dugotrajnog mirovanja i neprestanog meškoljenja za njih ne vrijede. Rezultati istraživanja pokazali su i da većina djece kod sebe ne prepoznaje sklonost rizičnom ponašanju jer gotovo dvije trećine ispitanika navodi da za njih ne vrijedi tvrdnja kako rade opasne stvari iz zabave.
Zaključci
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja uslijedio je okrugli stol „Od rezultata do prakse: što nalazi EU Kids Online HR znače za djecu, škole i politike“ na kojem su sudjelovali državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva Željka Josić, zamjenik predsjednika Agencija za elektroničke medije Robert Tomljenović i predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu prof. dr. sc. Danijel Labaš.
Zaključak je da rezultati istraživanja upućuju na hitnu potrebu za sustavnim mjerama javne politike koje će osnažiti digitalnu pismenost, potaknuti roditeljsku medijaciju i osigurati bolju podršku mentalnom zdravlju djece u digitalnom dobu. Također, istaknuta je važnost suradničkog/partnerskog odnosa među djecom, roditeljima i nastavnicima te važnost osnaživanja obrazovnog sustava. Nadalje, nužno je pojačati rad na medijskom obrazovanju i medijskoj pismenosti. Zamjenik predsjednika AEM Tomljenović je najavio i dvogodišnji program AEM i Ministarstva kulture i medija Medijsko obrazovanje kroz knjižnice kao i stvaranje nacionalne mreže medijske pismenosti.
Foto: Canva