U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su rezultate istraživanja o izloženosti djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića na putu prema i iz osnovne škole, prvo istraživanje takve vrste provedeno u Hrvatskoj.
Prema podacima iz Europske inicijative praćenja debljine u djece svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Uz dugoročne posljedice na tjelesno zdravlje, debljina ugrožava mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece. Brojna istraživanja pokazuju da izloženost djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su u blizini škola u Hrvatskoj djeca okružena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice pekarske proizvode i brzu hranu.
Više od trećine svih oglasa u blizini škola su oglasi za hranu i bezalkoholna pića
Gotovo polovica oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola odnosi se na bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice i pekarske proizvode
Gotovo svaki treći oglas (29,1 %) za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola oglašava proizvode s visokim udjelima masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli.
Približno jedna četvrtina oglasa sadržava mliječne proizvode, voće, povrće i mahunarke, koji imaju povoljniji nutritivni profil i važni su za zdravlje djece.
Više od polovice (52,4 %) oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola nije usklađeno s kriterijima za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno vrijednostima koje pomažu u procjeni nutritivnog sastava proizvoda i donošenju odluke o primjerenosti oglašavanja djeci. Prema ovim kriterijima:
- 5 od 6 oglasa za slatke proizvode i slane grickalice,
- 3 od 4 oglasa za bezalkoholna pića i napitke i
- 4 od 5 oglasa za prerađeno meso, perad, ribu i slične proizvode nije bilo usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.
- Za 32,2 % oglasa nije bilo moguće procijeniti usklađenost s kriterijima zbog nedostatka dostupnih nutritivnih podataka o proizvodima, a 15,4% oglasa bilo je usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.
Trenutno u Hrvatskoj Zakon o elektroničkim medijima predviđa dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli.
„Prema rezultatima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine, Hrvatska“, svaki treći osmogodišnjak, njih 36,1 % u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Hrvatska je po ovom rezultatu u samom vrhu Europe, odnosno zauzima četvrto mjesto odmah iza Cipra, Italije i Grčke. To je ozbiljan javnozdravstveni problem i ekonomski izazov. Ujedno, to je i velika prijetnja dugovječnosti budućih generacija s obzirom na činjenicu da se debljina može povezati s padom očekivanog trajanja života od 3,5 godine do 2050. godine. Ulaganje u prevenciju debljine u djece mora biti prioritetno pitanje. Na međunarodnoj razini se već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelima masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da djeca na putu do škole najčešće vide oglase za hranu i bezalkoholna pića, koja su sa 38,3 % najzastupljenija vrsta oglašavanih proizvoda. Među oglasima za hranu i pića, njih 28,3 % su za bezalkoholna pića, a 20,5 % za slatke proizvode. U ovakvim okruženjima djeca donose prehrambene odabire u skladu s poticajima kojima su okružena. Takvi odabiri predstavljaju odraz utjecaja marketinga, a negativno utječu na zdravlje. Vjerujemo da će ovo istraživanje pokrenuti pozitivno djelovanje svih uključenih i doprinijeti jačanju multisektorske suradnje. Zajednički možemo pokušati mijenjati trendove i početi stvarati okruženja koja potiču zdravije izbore i koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
„Djeca su u svom okruženju jako izložena oglašavanju hrane niske nutritivne vrijednosti, koja doprinosi debljini te ugrožava njihovo zdravlje. Kada uzmemo u obzir oglašavanje izravno usmjereno prema djeci putem mobilnih uređaja, gotovo je nemoguće izbjeći utjecaj oglašavanja na ono što djeca žele jesti i piti. Okruženje koje promiče nezdrave prehrambene navike u djece direktno ugrožava dobrobit djece. Djeca imaju pravo odrastati u okruženju koje podržava njihovo zdravlje, a jedna od ključnih strategija za stvaranje takvog okruženja jest uređenje marketinga hrane i pića, s posebnim fokusom na zaštitu djece. Zdravlje djece mora biti u središtu donošenja odluka, uz prepoznavanje dugoročnih zdravstvenih i ekonomskih koristi takvog pristupa“, naglasila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
U okviru predstavljanja rezultata istraživanja održan je okrugli stol na kojem je sudjelovala savjetnica pravobraniteljice za djecu Danijela Žagar. Istaknula je da Ured pravobranitelja za djecu kontinuirano upozorava da postojeći propisi ne štite djecu od potencijalno negativnog utjecaja oglašavanja.
Naglasila je da rezultati istraživanja ukazuju na ozbiljna pitanja u području zaštite prava djece te da ona nisu samo statistički pokazatelj, već pozi na potrebu regulacije oglašavanja u blizini škola, veće transparentnosti nutritivnih podataka i sustavne zaštite djece od agresivnog marketinga hrane lošeg nutritivnog profila.
Savjetnica Žagar ukazala je na stajalište Europske mreže pravobranitelja za djecu (ENOC) o zaštiti o zaštiti i promicanju prava djece na fizičko zdravlje, koji se posebno osvrće na potrebu sprječavanja i stroge regulacije oglašavanja štetnih proizvoda usmjerenog na djecu, osobito putem društvenih mreža, influencera i digitalnih platformi.
Stajalište, zaključila je, naglašava potrebu zaštite djece od oglašavanja štetnih proizvoda i promicanje točnih zdravstvenih informacija.
Istraživanje je dostupno na poveznici.
Izvor i fotografije: HZJZ