Pravobraniteljica za djecu sudjelovala je 12. srpnja 2022. na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, posvećenoj mentalnom zdravlju djece i mladih. Sjednica je organizirana s ciljem ukazivanja na štetne posljedice pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih, školske pritiske i ostale probleme s kojima se susreću djeca i mladi, a s obzirom na uznemirujuće podatke o povećanom broju pokušaja samoubojstava u toj populaciji. O temi su, uz saborske zastupnike, raspravljali liječnici i drugi stručnjaci za mentalno zdravlje te predstavnici resornih ministarstava.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić u uvodu je istaknula kako su poticaj za sazivanje sjednice zabrinjavajući statistički pokazatelji MUP-a koji pokazuju da je u 2022. godini, u odnosu na godinu prije, došlo do značajnog porasta pokušaja samoubojstava djece i to u svim dobnim skupinama. Pri tome se uočava da djevojčice u većem broju slučajeva pokušavaju samoubojstvo pa je upitala što se to događa s djecom, osobito kada su u pitanju djevojčice i djevojke.
Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović dodala je kako istraživanja pokazuju da su djevojčice viših razreda srednje škole najugroženije te ukazala na nedovoljan broj psihologa u školama, mali broj specijalizacija dječje psihijatrije te pozvala na sustavno rješavanje ovog problema, naglašavajući kako potrebnog stručnog kadra nedostaje i na tržištu rada.
Psihijatrica za djecu i adolescente Katarina Dodik Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, izrazila je veliku zabrinutost i upozorila na probleme s kojima se svakodnevno suočava u praksi. Ukazala je na nedostatak dječjih psihijatara i stacionarne skrbi u većem dijelu Hrvatske. Također je izrazila zabrinutost zbog učestalosti samoozljeđivanja djece, te je upozorila na složenost i težinu problema mentalnog zdravlja koje svakodnevno viđa, od agresivnog ponašanja, poremećaja u ponašanju, poremećaja hranjenja, konzumacije psihoaktivnih tvari i zlouporabe najrazličitijih sredstava koja izazivaju ovisnost. Ukazala je na problem izostanka prevencije kojom se mogu spriječiti mnoge neželjene pojave kad je riječ o mentalnom zdravlju.
Psihijatrica Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju pri Klinici za psihijatriju Vrapče, istaknula je važnost pružanja podrške djeci i adolescentim od strane obitelji, prijatelja, te važnih odraslih osoba koje su uključene u njihov život i razvoj (učitelji, nastavnici, članovi šire obitelji). Također je istaknula važnost preventivnog rada s djecom, uključivanja djece u lokalnu zajednicu, davanja prilika djeci da komuniciraju svoje potrebe i iskažu svoje mišljenje. Upozorila je i na nepovoljni utjecaj obrazovnog sustava koji promiče isključivo izvrsnost i perfekcionizam. Poručila je kako je važno biti uz djecu, čuti ih, obratiti pažnju na njih.
Profesorica na Katedri za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nataša Jokić Begić istaknula je kako je psihičko zdravlje djece ugroženo na globalnoj razini. Podsjetila je na problem “20/20” koji govori o tome da 20 % djece u populaciji ima problem mentalnoga zdravlja, ali samo 20 % od njih dobiva stručnu pomoć i podršku. Dala je i odgovore o učestalijim pokušajima suicida kod djevojčica u odnosu na dječake. Založila se za preventivni rad s djecom i osiguranje psihologa u školama, kako bi djeca s problemima na vrijeme bila prepoznata i dobila podršku. Istaknula je važnost provedbe trijaže na probleme mentalnoga zdravlja u dječjoj populaciji, i to kroz sistematske preglede djece.
Dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva Ljiljana Mikuš govorila je o potrebi pokretanja programa usmjerenih na osnaživanje uloge nastavnika, roditelja i odgajatelja, te stjecanje socijalnih i emocionalnih vještina kako bi znali prepoznati simptome traume i probleme u području mentalnoga zdravlja.
U raspravi su zatim izneseni prijedlozi o tome kako društvo može uspješnije odgovoriti na izazove očuvanja mentalnog zdravlja djece i mladih. U većini rasprava istaknuta je potreba osiguranja dovoljnog broja stručnjaka iz područja zaštite mentalnog zdravlja djece, naglašena je važnost preventivnog djelovanja, međuresorne suradnje i multidisciplinarnog pristupa. Govorilo se i o potrebi pružanja podrške roditeljima, ali i učiteljima i nastavnicima.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević istaknula je da se njezin Ured kontinuirano bavi pitanjem zaštite mentalnoga zdravlja djece i mladih, te s velikom zabrinutošću prati situaciju u pogledu porasta samoozljeđivanja, pokušaja samoubojstva i teških kliničkih slika, kao i problem nedostatka stručnjaka za zaštitu mentalnoga zdravlje djece i mladih. Istaknula je da samo uključenošću svih sustava u prevenciju možemo postići željene rezultate i pomoći djeci. Također je upozorila kako je potrebno djelovati i na uklanjanju uzroka koji djecu dovode u stanja u kojima je njihovo mentalno zdravlje ugroženo. Ne možemo utjecati na pandemiju i potres, ali možemo utjecati na ponašanje odraslih prema djeci, način na koji komuniciramo s djecom i na očekivanja koja imamo u odnosu na njih, rekla je pravobraniteljica.
Odgovornost je odraslih osigurati podršku djeci i poduprijeti njihov zdravi psihofizički razvoj. Odrasli su dužni osigurati i odgovarajuću stručnu pomoć i podršku svakom djetetu čije mentalno zdravlje je narušeno i koje treba pomoć. No, važno je istražiti i uzroke koji dovode do problema i mijenjati ponašanja koja ugrožavaju mentalno zdravlje djece, upozorila je pravobraniteljica, podsjetivši i na pritiske kojima su djeca izložena zbog “utrke za ocjenama”, zbog sustava upisa u kojem svaka četvorka djetetu umanjuje šansu za upis u željenu školu. Posljedica toga je djetetov osjećaj da nema pravo na pogrešku, da nema pravo biti išta manje od odličnoga (izvrsnoga), dok istodobno djeca koja ne prolaze s odličnim uspjehom dobivaju poruku da ne vrijede i da su neuspješna. Sve se to često nepovoljno odražava na njihovo mentalno zdravlje.
Pravobraniteljica je uputila apel svim institucijama i sustavima da svatko u svojem području rada ozbiljno pristupi problemu i ponudi rješenja koja će osigurati čuvanje i njegovanje mentalnog zdravlja djece i mladih.
Na sjednici je, uz pravobraniteljicu bila i njezina savjetnica psihologinja Davorka Osmak Franjić. Više o ovoj tematskoj sjednici pročitajte ovdje. (Foto: www.sabor.hr)