Izbornik

Stručni skup “Podrška roditeljima”

UNICEF-ov ured za Hrvatsku, u suradnji s Koordinacijskim odborom “Gradovi i općine prijatelji djece” i Udrugom gradova Republike Hrvatske, organizirao je 12. rujna 2008. stručni skup “Podrška roditeljima” u Zagrebu.

 Svrha skupa bila je okupiti gradonačelnike i načelnike općina te im prikazati suvremene tendencije i preporuke za pružanje podrške obiteljima i roditeljstvu, osobito u najranijoj dobi djece. Što su dužni i što mogu učiniti gradovi i općine za svoje najmlađe stanovnike, prikazali su stručnjaci, ali i predstavnici gradova koji su se već angažirali na tom području.

Skup su otvorile šibenska gradonačelnica Nedjeljka Klarić, dopredsjednica Udruge gradova RH, Aida Salihagić-Kadić iz Koordinacijskog odbora akcije “Gradovi i općine prijatelji djece” i predstojnica UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku Tanja Radočaj. Zasad 17 gradova i općina ima status Grada prijatelja djece, a još sedamdesetak ih nastoji ispuniti uvjete za postizanje tog statusa.

Obveze tijela javne vlasti, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave u skrbi o djeci i pružanju potpore roditeljima proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta te iz Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine, ali i iz konkretnih preporuka Vijeća Europe. O njihovoj je važnosti govorila dr. Nina Pečnik s Pravnog fakuteta u Zagrebu, prikazujući sadržaj Preporuke Vijeća Europe o “politici podrške pozitivnom roditeljstvu” /Rec(2006)19/, kao i s tim povezane smjernice za stručnjake i roditelje.

Dr. Josip Grgurić iz Koordinacijskog odbora akcije “Gradovi i općine prijatelji djece”, zauzeo se za uporabu termina “odgovorno roditeljstvo”, objašnjavajući da je pružanje potpore takvom roditeljstvu važan kriterij u dobivanju statusa Grada prijatelja djece. Upozorio je da je riječ o obvezujućem, a ne počasnom statusu te da 17 gradova koji su ga dosad dobili imaju pred sobom još mnogo nedovršenih zadaća. Podsjetio je da u Hrvatskoj jedino Čakovec, Velika Gorica i Zagreb imaju pozitivan prirast stanovništva.

O važnosti najranijeg razvoja djeteta te o nužnosti da se roditeljima najmlađe djece pomaže kako bi im mogli pružiti odgovarajuće razvojne poticaje, govorio je dr. Milivoj Jovančević iz Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, pokretač programa “Baby fitnessa” u Hrvatskoj. Upozorio je na drastični nedostatak pedijatara, napomenuvši da 25 posto predškolske djece nema pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, da je populacija pedijatara među najstarijima te da nepovoljni domaći standardi, prema kojima pedijatar treba imati čak 1500 djece-pacijenata, obeshrabruju liječnike da se specijaliziraju u tom području. No, rekao je i da lokalna zajednica može poboljšati uvjete zdravstvene zaštite djece, kroz mehanizme u sustavu predškolskog odgoja, patronažne službe i dodatno sufinanciranje određenih zdravstvenih usluga i programa.

Državni tajnik iz Uprave za obitelj u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić izvijestio je o aktivnostima ministarstva i zakonskim aktima koji su usmjereni na pružanje podrške roditeljima.

Tanja Radočaj je, predstavljajući UNICEF-ov projekt potpore roditeljima u ranom odgoju djece “Prve tri su najvažnije”, prikazala rezultate ankete prema kojoj roditelji priznaju da su prvi put udarili svoje dijete u dobi od devet do 12 mjeseci te da su skloni gledanju televizije s djetetom od najranije dobi, premda je dokazano da je to štetno, a s tim se povezuje i hiperaktivnost djece. Naglasila je kako roditelje ne treba osuđivati, već im pomoći da svoju roditeljsku zadaću obave što bolje te najavila kako će uskoro u 12 vrtića u 11 gradova u Hrvatskoj, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, početi edukacija za provođenje “škole za roditelje”. Na dobre reakcije majki i očeva nailazi i širenje programa “Baby fitnessa” koji provodi 18 timova na 26 lokacija u Hrvatskoj, a osim toga UNICEF podupire i razvoj posebnih programa za roditelje djece s teškoćama u razvoju, za Rome, za obitelji koje žive u siromaštvu te za jednoroditeljske obitelji.

Na skupu su predstavljeni primjeri dobre prakse iz Velike Gorice, Dubrovnika Požege i Koprivnice, kojima se pruža potpora roditeljima. Od posebnog prijema novorođene djece i njihovih roditelja koje organiziraju gradonačelnici, do podjele financijske potpore, knjiga za roditelje, “knjiga za bebe”, savjetovališta te raznih prigodnih aktivnosti za djecu, roditelje, bake i djedove.

Sudionici su naglasili važnost suradnje među gradovima kako bi, razmjenom iskustava i zajedničkim učenjem o pružanju potpore roditeljima, uspješnije gradili i razvijali lokalnu zajednicu po mjeri djece. Skup je pratila savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego.