Izbornik

U Hrvatskom saboru prihvaćeno Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2020.

U Hrvatskom saboru prihvaćeno Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2020.

Zastupnici Hrvatskoga sabora prihvatili su većinom glasova Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2020. godinu, na 7. sjednici održanoj 15. srpnja 2021. Za Izvješće glasovalo je 110 zastupnika, a devet zastupnika bili su suzdržani. Rasprava zastupnika o Izvješću o radu pravobraniteljice za 2020. održana je 30. lipnja. Prije toga o Izviješću su se očitovali Odbor za obitelj, mlade i sport, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, te Vlada RH.

– Kad bismo htjeli sažeti Izvješće za 2020. godinu u jednu rečenicu, ona bi glasila: Djeca na čekanju! – istaknula je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević predstavljajući saborskim zastupnicima svoje izvješće 30. lipnja. – Djeca su nam veći dio 2020. godine, poput strpljivih korisnika društvenih usluga, stavljena „na čekanje“. Čekala su informacije o tome kad će se otvoriti njihove škole i vrtići i pod kojim uvjetima, čekala su da im dođe u dom internet i računalo pomoću kojeg mogu pratiti školu na daljinu, čekala su informacije o polaganju mature, čekala su na preglede i terapije, čekala su na roditelje u bolnicama, i domovima za djecu, čekala su da se vrate u svoje potresom razorene domove, da dođe pomoć i zaštita od obiteljskog nasilja, da izađu van u park i na igrališta, da se druže s prijateljima, da krenu na svoju omiljenu aktivnost. Djeca su bila strpljiva i odgovorna i mislim da im na tome mi odrasli trebamo zahvaliti i čestitati – zaključila je.

Izvješće za 2020. u svim svojim dijelovima obilježeno je utjecajem pandemije i potresa na život djece, a broj primljenih prijava porastao je za 10 % u odnosu na 2019., te je bilo 1923 novih prijava povreda prava djece, a Ured je usto radio i na 574 predmeta prenesenih iz prethodnih godina. Također je radio na 1158 predmeta koji se odnose na opće inicijative, izvješća, preporuke i prijedloge izmjena propisa, stručne sastanke, konferencije, projekte, suradnju s državnim i međunarodnim institucijama te opće poslovanje Ureda.

Pored više stotina konkretnih preporuka u pojedinačnim slučajevima povreda prava djeteta, pravobraniteljica je uputila nadležnim tijelima i 72 opće preporuke s ciljem unapređivanja zaštite prava sve djece ili pojedinih skupina, najviše u području obrazovanja (11) i u području zdravlja (10). Ukupno je prihvaćeno oko 70 posto općih preporuka pravobraniteljice.

Uz uobičajeno visok broj prijava u području osobnih prava djeteta (772), a posebno obiteljskih odnosa, najviši porast prijava, pritužbi, upita i zahtjeva zabilježen je u području prava djeteta na obrazovanje (bilo ih je 492, što je 100 prijava više nego u 2019.), a većim dijelom odnosile su se na epidemiju Covida-19. Te su prijave bile temelj za opće preporuke pravobraniteljice upućene nadležnim tijelima vezano za ostvarivanje i zaštitu prava djece u području obrazovanja za vrijeme epidemije.

Najviši godišnji porast zabilježen je u području pravosudno zaštitnih prava, čak 42 % (115 prijava, u odnosu na 81 u 2019.). Značajno su porasle i prijave u području zdravstvenih prava (162), budući da se pandemija očekivano odrazila na ostvarivanje prava djece na najvišu moguću razinu zdravlja. Pandemija koronavirusa i niz ograničenja uvedenih radi suzbijanja zaraze dodatno su povećali raniju socijalnu nejednakost.

– Potrebni su veći napori kako bismo umanjili negativne učinke siromaštva na djecu, osobito ako znamo da je gotovo svako peto dijete u riziku od siromaštva – rekla je pravobraniteljica, istaknuvši da to zahtijeva dodatna ulaganja u kadrove i sustav centara za socijalnu skrb, usklađivanje socijalnih naknada s troškovima života te praćenje učinaka postojećih mjera, ali i omogućavanje da svako dijete ima pristup predškolskom odgoju.

Pravobraniteljica je upozorila i na potrebu učinkovitijih mjera za zaštitu djece od nasilja u obitelji, te od seksualnog nasilja i iskorištavanja, uz nužna odgovarajuća poboljšanja u sustavu pravosuđa. Također je pozvala na kvalitetniju zaštitu mentalnoga zdravlja djece, osobito s obzirom na krizne događaje u protekloj godini, ističući da je nužno hitno organizirati mrežu institucija u kojima bi, prema načelu jednake teritorijalne dostupnosti, djeci i njihovim obiteljima bila osigurana stručna psihosocijalna pomoć.

Također je pozvala da se, u skladu s načelom participacije iz Konvencije o pravima djeteta, i u kriznim situacijama predvide i izgrađuju mehanizmi sudjelovanja djece, koja svojim viđenjem i prijedlozima znatno mogu pridonijeti u rješavanju problema koji se odnose na njihov život.