Uočivši kako u području rada organizacija civilnog društva koje pružaju usluge djeci nije regulirana zaštita djece, pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević organizirala je 26. travnja 2022. sastanak kako bi se razmotrile mogućnosti normativnog i praktičnog unapređivanja zaštite djece. Na sastanku su sudjelovali zamjenica ravnateljice Ureda za udruge Vlade RH Vesna Lendić Kasalo, načelnik Sektora za probaciju Ministarstva pravosuđa i uprave Goran Brkić te Jasminka Đurek Pavlina iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, pravobraniteljica za djecu i njezina zamjenica Maja Gabelica Šupljika te savjetnice Mirna Slaviček Pešut i Gordana Filipović. Tema razgovora bili su problemi u vezi sa zaštitom djece u području djelovanja raznih udruga, s kojima se Ured pravobraniteljice susretao proteklih godina.
Ured pravobraniteljice za djecu još od 2006. godine upozorava da propisima koji reguliraju rad organizacija civilnog društva nisu propisane zapreke za rad i kontakt s djecom, te da samo udruge koje se financiraju iz sredstava državnog proračuna ili pojedinih proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, poput Grada Zagreba, prolaze sustav provjere prethodne osuđivanosti osoba koje kroz djelovanje udruga dolaze u kontakt s djecom. Pravobraniteljica je pohvalila spremnost Grada Zagreba da razinu zaštite sigurnosti djece podigne na višu razinu postavljajući strože uvjete za financiranje rada udruga.
Upozorila je da brojne udruge organiziraju aktivnosti za djecu (igraonice, dječje radionice, poduke i instrukcije, kampove za djecu, savjetovanja i sl.) bez nadzora nad provođenjem programa, bez stručne osposobljenosti osoba koje provode programe, evaluacije kvalitete programa i bez provjere prikladnosti osoba za rad s djecom putem prethodne provjere kriminalne prošlosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom. U reguliranim područjima, poput odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi ili sporta za bavljenje takvim aktivnostima propisane su zapreke za rad s djecom. Pirnat Dragičević istaknula je kako ne postoji poseban registar udruga čiji su programi namijenjeni djeci, te je u mnoštvu registriranih udruga nemoguće pratiti djelovanje onih udruga koje svoje programe usmjeravaju na djecu kao korisnike. Upozorila je i da se pravomoćno osuđeni počinitelji kaznenih djela na štetu djece upućuju na izvršavanje rada za opće dobro u udruge čiji su korisnici djeca, čime se ostavlja prostor mogućoj ugrozi djece.
U raspravi koja je uslijedila prisutni su se suglasili oko toga da trenutna normativna regulacija ne osigurava zaštitu djece, te su nužne promjene u cilju donošenja posebnog propisa koji bi na nacionalnoj razini propisao uvjete za zaštitu djece. Istaknuto je da se razni programi za djecu provode i u okviru udruga, ali i brojnih drugih oblika djelovanja (ustanove, trgovačka društva, zaklade, obrti i dr.) čije djelovanje u pogledu zaštite djece nije regulirano, a kao primjer su navedene igraonice i kraći programi predškolskog odgoja i obrazovanja. Dogovoreno je da se u postojećem javnom registru udruga omogući pretraživanje udruga čiji su programi usmjereni na djecu.
S obzirom na istaknutu zabrinutost da se u okviru probacije osuđeni počinitelji kaznenih djela upućuju u pravne osobe u okviru kojih mogu doći u kontakt s djecom, dogovoreno je da će Središnji ured za probaciju organizirati edukaciju probacijskih službenika, te da će pravobraniteljici za djecu dostaviti analizu ugovora sklopljenih s pravnim osobama te podatke o počiniteljima kaznenih djela po vrstama kaznenih djela koji su izvršavali kaznu rad za opće dobro tijekom 2021. godine.