Ured Unicefa za Hrvatsku predstavio je 30. studenoga 2022. rezultate svoje Studije o participaciji djece iz ranjivih skupina, uz istoimenu publikaciju, čije su autorice izv. prof. dr. sc. Ivana Borić i dr. sc. Arijana Mataga Tintor. Ova studija obuhvatila je djecu romske nacionalne manjine, onu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, s teškoćama u razvoju, djecu u zdravstvenom sustavu, u sustavu pravosuđa, izbjeglice i tražitelje azila te djecu koja žive u siromaštvu ili u izoliranim područjima. U istraživanju su sudjelovala 1774 ispitanika, među kojima 232 djece i 1542 odraslih, a ono je pokazalo da djeca imaju dojam da ih odrasli ne shvaćaju ozbiljno i ne doživljavaju važnima, dok odrasli imaju pozitivan stav o poštovanju dječjih prava, no mnogi i dalje ne doživljavaju ta prava kao nešto što im se ne može uskratiti.
“Sva djeca imaju pravo da ih se čuje i da utječu na pitanja koja utječu na njih, ali ipak, prema studiji, ranjiva djeca suočavaju se s mnogo više ograničenja. Njihovo pravo na participaciju često se doživljava kao čin dobrote ili milosrđa, a ne kao obveza koju trebamo poštovati ulaganjem vremena i resursa”, rekla je predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina Castillo. Participacija ili sudjelovanje nije samo pravo iz Konvencije o pravima djeteta, već je i ključno sredstvo za ostvarivanje drugih prava – na zdravlje, obrazovanje, obiteljski život i zaštitu. Djeca su u istraživanju navela da žele imati priliku utjecati na aktivnosti, odluke i ishode koje utječu na njihove živote i živote njihovih zajednica, ne žele biti ukras, već žele da ih se čuje i shvati ozbiljno, navela je Castillo.
Rezultati studije pokazali su i kako najviše građana smatra da su prava djece osrednje zadovoljena, a prava djece iz ranjivih skupina u znatno manjoj mjeri nego prava djece općenito. Ipak, mnogi i dalje ne doživljavaju dječja prava kao nešto što pripada svakom djetetu i što mu se ne može uskratiti ili uvjetovati, već prava promatraju uvjetno: djeci se prava mogu priznati ako se ponašaju pristojno, u skladu s očekivanjima odraslih i uz prihvaćanje obveza i dužnosti, dok neki smatraju da su djeca iz ranjivih skupina manje sposobna za participaciju od ostale djece. Djeca i odrasli navode kako se o dječjim pravima ne govori dovoljno, posebno u javnosti i u sustavu obrazovanja.
Iz istraživanja su proizašle i preporuke, pa se akademskoj zajednici predlaže da se založi da se ove teme ugrade u studijske programe i da potiče istraživanje ovih tema, stručnjake se potiče na dodatnu edukaciju, a donositelje odluka da osiguraju temeljne uvjete za svu djecu, nultu toleranciju prema kršenju dječjih prava i da izravno komuniciraju s djecom.
Dijalog s djecom nema alternativu
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika istaknula je da ova vrijedna studija govori o svim dječjim pravima, ali i o načelima poštovanja dječjih prava, o pravima sve djece, a posebno one u ranjivim situacijama, kao i da se svako dijete može u nekom trenutku osjećati ranjivim. Međutim, kao što pokazuje UNICEF-ova analiza stanja dječje participacije iz 2017. i istraživanje Pravobranitelja za djecu o participaciji djece u školi iz 2017.-2018., i ova studija pokazuje da stručnjacima i nestručnjacima koji se bave djecom nije lako odrediti svoju ulogu u ostvarivanju prava djece na sudjelovanje, kao ni to što je zapravo participacija i kako se ona smisleno, a ne samo deklarativno, ostvaruje. Djeca nam govore da imaju osjećaj kako ih odrasli ne shvaćaju ozbiljno, da ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri njihove prijedloge i mišljenja. Još je složeniji pogled na participaciju kad je riječ o ranjivim skupinama djece, koje su često marginalizirane, a to znači i nevidljive, isključene i izložene stereotipima, rekla je Gabelica Šupljika. Kao primjer stereotipa koji proizlazi iz dobre namjere, navela je onaj da se djecu u ranjivoj situaciji treba primarno i isključivo štititi, no pri tome se zaboravlja da je djecu nužno poticati u razvoju njihove autonomije, subjektiviteta i vlastitih kapaciteta.
Među zaključcima ove studije osobito je dojmljiv onaj o ranjivosti stručnjaka koji skrbe o ranjivoj djeci, uključujući ranjivost obitelji koji se skrbe o djeci s teškoćama u razvoju, što ukazuje na potrebu osiguranja podrške odraslima koji rade s djecom, istaknula je. Također je navela da su rezultati studije poticaj i Uredu pravobraniteljice za djecu, za daljnju primjenu svega naučenog iz komunikacije s djecom, a osobito iz rada s njegovom Mrežom mladih savjetnika (MMS). Oni su također u skladu s preporukama koje je ove godine UN-ov Odbor za prava djeteta uputio Republici Hrvatskoj – da treba promicati smisleno i aktivno sudjelovanje djece, posebice djece u marginaliziranom i nepovoljnom položaju; osigurati da informacije o zakonima i politikama koje se odnose na djecu budu dostupne na jeziku koji djeca mogu razumjeti; jačati Mrežu mladih savjetnika pravobranitelja za djecu; osigurati da stručnjaci koji rade s djecom i za djecu budu sustavno obučavani o ostvarivanju prava djece na participaciju itd.
Dijalog s djecom u društvu o temama koje se odnose na njih i njihov život, potrebe i prava, nema alternativu, zaključila je Maja Gabelica Šupljika, istaknuvši da je stoga važno osigurati prilike i prostor za dječje sudjelovanje, slušati ono što djeca govore, dogovarati smjerove akcije kako bi se povećao utjecaj djece u društvu, u formalnim tijelima, ali i općenito u komunikaciji s odraslima, uz odnos prihvaćanja i poštovanja.
Odnos djece i odraslih temeljiti na ravnopravnom dostojanstvu
Nakon predstavljanja studije uslijedila je panel rasprava o njezinim nalazima, u kojoj su sudjelovali i mladi, te savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić. Tom je prilikom koautorica studije izv. prof. dr. sc. Ivana Borić dala detaljnije informacije o istraživačko-analitičkom procesu, zaključcima i preporukama. Govorila je i o konceptu ranjivosti, posebice o subjektivnom osjećaju ranjivosti djece koja se nalaze u zahtjevnim životnim situacijama i o potrebi uvažavanja tog njihovog osjećaja i perspektive. Recenzentica studije prof. dr. sc. Lidija Vujčić s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, obratila se sudionicima panela videoporukom, istaknuvši važnost ove studije za znanstvenu i stručnu zajednicu. O vlastitim i iskustvima participacije svojih vršnjaka govorili su mladi – Anja Petrinec i Matija Dražetić.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić je, iz perspektive dugogodišnjeg rada s djecom i mladima u Mreži mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu (MMS) i Forumu mladih 16+, istaknula kako je u poticanju djece i mladih na ostvarivanje participativnih prava nužno ostvariti pretpostavke za etičnu participaciju, koje su istaknute u Općem komentaru br. 12 (2009) Odbora za prava djeteta UN-a – o pravu djeteta na izražavanje mišljenja koje treba biti uzeto u obzir u skladu s djetetovom dobi i zrelosti. Istaknula je kako je za ostvarivanje participativnih prava djece osobito važno razvijati odnos djece i odraslih koji se temelji na međusobnom poštovanju, uvažavanju različitih perspektiva i stajališta, te ravnopravnom dostojanstvu, kao i to da djeca, osim mogućnosti da se njihov glas čuje, dobiju jasnu povratnu informaciju odraslih da su njihove stavove i mišljenja ozbiljno razmotrili i uzeli u obzir prilikom donošenja odluka.
Savjetnica se posebno osvrnula na zaključak studije da se o djeci u ranjivim situacijama brinu odrasli koji se osjećaju ranjivo u svojoj profesionalnoj ulozi, te je naglasila kako je važno tim odraslim osobama osigurati podršku kako bi one mogle biti podrška djeci. U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja savjetnica Osmak Franjić ponovila je svojevrstan apel mladog Renata Brašnića, koji je u uvodnom dijelu programa rekao kako je važno da u raspravi o pitanjima koja se tiču djece i mladih ne nagađamo o tome što djeca i mladi misle i koje su njihove potrebe, već da ih direktno pitamo. Time ujedno povećavamo vjerojatnost da će odluke koje donosimo i aktivnosti koje planiramo biti u skladu s potrebama djeteta, naglasila je Osmak Franjić.
U završnici panela prof. Ivana Borić predstavila je publikaciju Vodič za sudjelovanje djece i mladih u znanstvenim istraživanjima, koji je nastao uz sudjelovanje članova i članica Unicefovog Savjetodavnog odbora za dječju participaciju, u kojem su aktivno sudjelovale i članice MMS-a Stela Tonner i Karla Škrlec, koja je dala svoj doprinos i kao voditeljica na predstavljanju studije. (Foto: UNICEF Hrvatska i Ured pravobraniteljice za djecu)