Izbornik

Uz Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa 21. listopada

Uz Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa 21. listopada

U povodu Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa, u Uredu pravobraniteljice za djecu održan je sastanak s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI), 20. listopada 2022., radi analize daljnjih mogućnosti djelovanja u zaštiti prava i interesa djece u ovoj domeni. Na sastanku su sudjelovale zamjenica pravobraniteljice Maja Gabelica Šupljika i savjetnica Danijela Žagar, te iz MUP-a Miron Huljak i Josip Mataija, a iz MMPI-a Ivica Jujnović.

Teme razgovora bile su suradnja MUP-a s tijelima sudbene vlasti i centrima za socijalnu skrb, sadržaj budućeg Nacionalnog plana razvoja biciklističkog prometa koji je u pripremi, te organizirani prijevoz djece i inspekcijski nadzori autobusa koji prevoze djecu. Bilo je riječi i o važnosti infrastrukturnih i drugih uvjeta za samostalan i siguran odlazak djeteta u školu i povratak kući, te je istaknuta presudna važnost sustava odgoja i obrazovanja u prevenciji prometnih nesreća i sigurnosti djece u prometu, kroz osposobljavanje i osvještavanje djece i roditelja. Na temelju obostrano predočenih podataka i razmjene informacija, prepoznati su problemi čijem rješavanju treba što prije pristupiti. Tragom ovoga sastanka pravobraniteljica za djecu upit će preporuke nadležnim tijelima radi sprečavanja štetnih djelovanja i unapređivanja zaštite djece u prometu.

***

Hrvatski sabor proglasio je 21. listopada Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa s ciljem podizanja javne svijesti, te smanjenja broja prometnih nesreća i stradalih osoba.

U povodu Nacionalnog dana sigurnosti na cestama pravobraniteljica za djecu poziva sve građane da se odgovorno ponašaju u prometu, te da pritom posebno vode računa o zaštiti djece kao ranjivih sudionika u prometu.

Prema podacima MUP-a, u prometnim nesrećama u 2021. godini na hrvatskim je cestama stradalo 1254 djece. Od toga je, nažalost, poginulo 17 djece, njih 217 zadobilo je teške tjelesne ozljede, a 1020 bilo je lakše ozlijeđenih. Djeca su najviše stradavala kao putnici u vozilima (659), kao vozači, npr. bicikla, (311), te kao  pješaka (284). U prvoj polovini 2022., na hrvatskim je cestama poginulo 108 osoba, od čega četvero djece, a taj broj je, nažalost, nastavio rasti.

Iako sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj prema statističkim pokazateljima iz godine u godinu općenito bilježi trend poboljšanja, usporedbe sa zemljama EU pokazuju da se RH mora više angažirati kako bi unaprijedila cestovnu sigurnost, te uložiti dodatne napore kako bi se spriječilo stradanje djece u prometu. Prema podacima Europske komisije u 2021. su u RH bila 72 smrtna slučaja na milijun stanovnika, što je znatno iznad prosjeka EU (44) i četvrta najveća stopa među EU-27.

Podsjećamo da je i Odbor za prava djeteta UN-a u svojim Zaključnim primjedbama o kombiniranom petom i šestom periodičnom izvješću Hrvatske, donesenim u lipnju 2022.)[1], pozdravljajući izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2019. s ciljem poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa i prometne kulture, preporučio da RH provede dodatne mjere za sprječavanje prometnih nesreća, uključujući dodatne obrazovne programe o sigurnosti na cestama i prevenciji nesreća u svim školskim programima, javne kampanje za podizanje prometne svijesti djece, roditelja, učitelja i javnosti. Preporučili su i strogu provedbu prometnih zakona, uključujući i one o korištenju mobilnih telefona zbog njihove povezanosti s nesrećama. Također je preporučeno da RH osigura sustavno prikupljanje podataka za procjenu trenda cestovnih prometnih nesreća, uključujući uzroke i povezani morbiditet i smrtnost od prometnih nesreća.

Podsjećamo da se i na razini Europe poziva na ponovnu akciju i posebne ciljeve za zaštitu djece sudionika u prometu. Primjerice, zadnje izvješće Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC-European Transport Safety Council), neprofitne organizacije usmjerene na smanjenje smrtnosti na cestama, pokazuje da je oko 6 000 djece poginulo na europskim cestama između 2011. i 2020. Svaka od tih smrti predstavlja neizrecivu tragediju, kao i neuspjeh u zaštiti najugroženijih.

Izvješće ETSC-a, sadrži oko 40 preporuka kako bi ceste u EU-u bile sigurnije za djecu. Poziva na sigurnije biciklističke i pješačke staze do škola, kao i obvezna niža ograničenja brzine oko njih. Trenutačno samo sedam država članica ima takva ograničenja. Predlaže se i da treba preispitati urbane sredine, te u planiranju dati djeci prednost u odnosu na automobile.

“Mnoga poboljšanja sigurnosti posljednjih godina ostvarena su kroz sigurnije automobile, ali držati djecu sigurnom zatvaranjem u metalne kaveze pirova je pobjeda. Želimo li da zdrava, aktivna djeca odrastu kao zdrave aktivne odrasle osobe, moramo razmišljati drugačije”, rekao je Antonio Avenoso, izvršni direktor ETSC-a. “Ako ozbiljno želimo smanjiti stotine smrtnih slučajeva djece koje se tragično događaju svake godine, moramo i redizajnirati naše gradske prostore kako bismo djecu odvojili od vozila koja se brzo kreću i dali im prostor za igru ​​i kretanje.”

Više informacija i publikacija o tome dostupni su na: https://etsc.eu/6000-children-died-on-eu-roads-in-ten-years/, https://etsc.eu/wp-content/uploads/ETSC_PINFLASH43_2309.pdf.

[1]https://tbinternet.ohchr.org/_layouts/15/treatybodyexternal/Download.aspx?symbolno=CRC%2fC%2fHRV%2fCO%2f5-6&Lang=en