Izbornik

Lipanjska paneuropska kampanja za djecu čiji su roditelji u zatvoru

Lipanjska paneuropska kampanja za djecu čiji su roditelji u zatvoru

Not my Crime 2016Već šest godina europska mreža organizacija Djeca zatvorenika Europe (Children of prisoners Europe – COPE) početkom lipnja pokreće i koordinira kampanju pod nazivom “Zločin nije moj, ali kazna ipak jest!” (Not my crime, still my sentence), s ciljem poboljšanja života djece čiji su roditelji u zatvoru i jačanja javne svjesnosti o njihovim potrebama i pravima. U početku zamišljena kao Europski tjedan djece čiji su roditelji u zatvoru, od prošle godine prerasla je u kampanju koja traje cijeli mjesec lipanj. Kampanja uključuje niz aktivnosti, kako unutar zatvorskoga sustava, tako i u sustavima koji se skrbe o djeci te u najširoj javnosti. Ovoj kampanji svake godine se pridružuje i Ured pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske, kao član COPE mreže, pozivajući na osiguranje što bolje zaštite i podrške za djecu zatvorenika.
Procjenjuje se da je u 47 zemalja Vijeća Europe ukupno oko 2,1 milijun djece odvojeno od roditelja koji se nalazi u zatvoru (u zemljama EU ih je oko milijun). Istraživanja su pokazala da ta odvojenost može imati dramatičan utjecaj na dijete i njegov razvoj, ali isto tako da podrška i pomoć odraslih – stručnjaka, institucija, državnih tijela i organizacija civilnog društva – mogu ublažiti taj negativni utjecaj i pomoći djetetu da razumije situaciju u kojoj se našla njegova obitelj, da zadrži povezanost s roditeljem te da dobije potrebni oslonac u rješavanju životnih teškoća.
Potrebe i prava ove djece još nisu dovoljno prepoznati ili ih se zanemaruje, nerijetko uz obrazloženje da im se iz sigurnosnih razloga ne može udovoljiti. O ovim problemima upoznati su i članovi Europskog parlamenta, kojima su djeca zatvorenika nedavno uputila nedvosmislene poruke: Kad bih bar mogao zagrliti svog tatu; Želim da posjeti traju dulje; Želio bih da se možemo dulje igrati na zraku.
Pravobraniteljica za djecu u više je navrata isticala da osigurati prava djetetu čiji su roditelji u sukobu sa zakonom ne znači dovoditi u pitanje sigurnost zajednice niti prava drugih ljudi. O tome svjedoče i neka dobra iskustva u Hrvatskoj i u Europi, primjerice, prilagodba načina organiziranja posjeta djece, uređivanje posebnih prostora za susrete zatvorenika s njihovom malom djecom, osnaživanje roditeljskih kompetencija zatvorenika, poticanje zbližavanja i održavanja bliskosti s djecom kroz snimanje poruka roditelja djeci, snimki na kojima očevi ili majke čitaju priče svojoj djeci itd.
Posebno se ističe model primijenjen u Italiji kroz Memorandum o sporazumijevanju, koji su zajednički donijeli talijansko ministarstvo pravosuđa, pravobranitelj za djecu i civilni sektor (udruga Bambinisenzasbarre), na temelju kojega se sve tri strane obvezuju, u okviru svojih nadležnosti, na brigu o zaštiti prava djece zatvorenika, i to od donošenja odluka tijekom pravosudnog postupka i izricanja kazne do kraja izdržavanja kazne zatvora. Zaštita prava djece odnosi se pritom na posjete roditelju u zatvoru i druge vrste kontakata sa roditeljem zatvorenikom, edukacije i osposobljavanje pravosudnih službenika da vode računa o potrebama djece, na prikupljanje podataka o djeci zatvorenika te pružanje informacija, pomoći i podrške koju djeca trebaju dobiti pri svakom koraku pravosudnog procesa kroz koji prolazi njihov roditelj od uhićenja do izlaska iz zatvora. Takav model pravobraniteljica Ivana Milas Klarić preporučuje za primjenu i u Hrvatskoj. O svemu tome raspravljalo se i na konferenciji COPE-a „Djeca čiji su roditelji u sukobu sa zakonom: Što je njihov najbolji interes? Kako ga ostvariti?“, koja je 20. svibnja održana u Zagrebu i čiji je domaćin bila Pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske.
Pravobraniteljica za djecu je zajedno s COPE mrežom objavila prijevod knjige “Djeca čiji su roditelji u zatvoru. Europska stajališta o dobroj praksi”, u kojoj se govori o svim aspektima utjecaja roditeljeva sukoba sa zakonom na dijete i o svim sustavima, pojedincima i tijelima koji mogu i trebaju pružiti djeci podršku. Knjiga je namijenjena stručnjacima koji se u svome poslu susreću s djecom čiji su roditelji na duljem izdržavanju zatvorske kazne, ali i svima koji mogu i žele pomoći boljem razumijevanju potreba i prava ove djece. Među njima su svakako i predstavnici medija.
Pravobraniteljica Ivana Milas Klarić poziva i medije da se u lipnju pridruže paneuropskoj kampanji za prava djece čiji su roditelji u zatvoru te da, uz potpuno poštovanje privatnosti djece, pridonesu osvješćivanju javnosti o njihovim potrebama i odgovornostima države i društva u vezi s time. Napominjemo da novinari i urednici zainteresirani za ovu temu mogu dobiti primjerak knjige “Djeca čiji su roditelji u zatvoru. Europska stajališta o dobroj praksi” u Uredu pravobraniteljice za djecu (Zagreb, Teslina 10).