Izbornik

Okrugli stol o izradi novog Kaznenog zakona

Okrugli stol o izradi novog Kaznenog zakona

prekrsajni_sudU organizaciji Ministarstva pravosuđa i Kuće ljudskih prava, 24. siječnja 2011. održan je okrugli stol na kojem su predstavljeni prijedlozi radne skupine za izradu novog Kaznenog zakona vezano uz kaznena djela protiv spolnih sloboda te protiv braka, obitelji i mladeži. U raspravi su sudjelovale i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić i njezina savjetnica Gordana Filipović.

Voditeljica radne skupine za izradu prijedloga nacrta kaznenoga zakona prof. dr. Ksenija Turković  nazočnima je pojasnila pojedine novine u predloženom nacrtu zakona, naglasila kako se radi o materijalu podložnom promjenama te  pozvala na aktivnu raspravu i podnošenje prijedloga. Naglasila je  kako se ovim zakonom uvodi niz novih zaštitnih mjera kako bi se osigurala zaštita žrtve kaznenog djela te čak i mogućnost da se zaštitne mjere provode i nakon izdržane kazne, kao što je, primjerice, zabrana približavanja žrtvi. Također je istaknula kako se kazneno zakonodavstvo mora usuglasiti s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog zlostavljana i seksualnog iskorištavanja te su stoga uvrštena i neka nova kaznena djela kao što su teško djelo protiv spolne slobode s novim kvalifikatornim okolnostima, spolna zloupotreba djeteta starijeg od 14 godina, spolna zloupotreba djeteta mlađeg od 14 godina, mamljenje djece za zadovoljavanje spolnih potreba te spolno uznemiravanje. Naglasila je kako radna skupina nije zauzela jasan stav o dobi u kojoj djeca mogu slobodno stupati u spolne odnose s odraslim osobama, no predložila je da se dekriminalizira vršnjačko stupanje u spolne odnose ako dobna razlika nije veća od četiri godine.

Uvelike je izmijenjeno i kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja. Radnje koje imaju za cilj izbjegavanja plaćanja uzdržavanja (izbjegavanje zaposlenja, mijenjanje radnog mjesta, otuđivanje imovine ili drugi načini izbjegavanja davanja uzdržavanja) tako više neće biti dio bića kaznenog djela, već je dovoljno da počinitelj ne podmiruje uzdržavanje, neovisno o razlozima zašto to ne čini. Također je predviđena i obveza suda da počinitelju tog kaznenog djela obavezno izrekne posebnu obvezu isplate dospjelih obveza uzdržavanja te buduće uredno ispunjavanje ove obveze. Novina je da će se u smislu odredbi Kaznenog zakona djetetom smatrati svaka osoba mlađa od 18 godina sukladno odredbama Konvencije o pravima djeteta.

Članica radne skupine i sutkinja Vrhovnog suda Ana Garačić i problematizirala je problem oko definiranja kaznenog djela “nasilničko ponašanje u obitelji” te istaknula kako su članovi radne skupine mišljenja da ovo kazneno djelo koje se u osnovi isprepliće s brojnim drugim kaznenim djelima (tjelesnim ozljedama, seksualnim deliktima, zapuštanjem i zlostavljanjem djeteta i dr.) te s prekršajima iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji treba brisati te počinjenje kaznenog djela nasilja uzimati kao kvalifikatorni oblik pojedinog kaznenog djela, s čime su se prisutni većinom suglasili.

U diskusiji koja je uslijedila predstavnica MUP-a Renata Odeljan je problematizirala potrebu uvođenja preventivnih mjera u slučaju otmice djeteta od strane roditelja dok odluka nadležnog tijela još ne postoji, budući da je to jedan od velikih problema s kojima se djelatnici MUP-a susreću.

Pravobraniteljica za djecu upozorila je da Republika Hrvatska još nije ratificirala Konvenciju o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja koja je potpisana 2007. godine, što je dosad  već u dva navrata preporučila Ministarstvu pravosuđa. Problematizirala je i pitanje dobne granice za stupanje u spolni odnos djeteta s odraslom osobom te istaknula kako se zalaže za njezino povišenje na 16 godina. Svoj prijedlog potkrijepila je upozorivši na potrebu da se djecu zaštiti od seksualnog iskorištavanja, ali i prikazavši zakonska rješenja drugih europskih država koje u većini slučajeva tu dobnu granicu postavljaju na 15 i 16 godina. Predočila je i rezultate provedene ankete među 850 zagrebačkih srednjoškolaca koji su također podržali dobnu granicu od 16 godina. Također je istaknula potrebu zakonskog definiranja pojma pornografije budući da se zbog njegova izostanka redovito događa da se pornografski sadržaji objavljuju u dnevnim novinama koje su obiteljsko štivo.