Izbornik

Okrugli stol “Zatvorenik kao roditelj – psihološka perspektiva”

Okrugli stol “Zatvorenik kao roditelj – psihološka perspektiva”

penoloskaU organizaciji Središnjeg ureda uprave za zatvorski sustav i Hrvatskog psihološkog društva  (HPD) 21. svibnja 2013. u Ministarstvu pravosuđa održan je Okrugli stol “Zatvorenik kao roditelj – psihološka perspektiva”. U organizaciji okruglog stola surađivale su tri sekcije HPD-a:  Sekcija za penološku psihologiju, Sekcija za psihologiju obitelji, braka i partnerstva te Sekcija psihologa u socijalnoj skrbi.

 

U svom pozivu organizatori navode:

Činjenica da se dnevno u hrvatskim zatvorima i kaznionicama nalazi preko 5000 zatvorenika podrazumijeva da se najmanje 5000 obitelji u RH nalazi u zahtjevnoj situaciji prilagodbe na sve izazove koje donosi boravak jednog člana obitelji u zatvoru. Pri tome se u posebno osjetljivom položaju nalaze najmlađi članovi obitelji, tj. djeca. Kako djetetu objasniti da mu se otac ili majka nalaze u zatvoru, kako mu objasniti zbog čega se nalaze u zatvoru, voditi li dijete u posjete roditelju ili ne? Kako nastaviti sa svakodnevnim obvezama i izazovima? Kako se ponovno prilagoditi na člana obitelji koji nakon nekoliko godina počinje koristiti pogodnosti dolazaka kući, polako se pripremajući za život na slobodi? Kako pomoći obitelji da ponovno uspostavi financijsku, socijalnu, psihološku stabilnost? Uz to, znamo da sigurno obiteljsko okruženje i podrška obitelji jesu značajan zaštitni faktor od ponovnog vršenja kaznenih djela kod većine zatvorenika.

Namjera je bila da ovaj okrugli stol, osim razmjene iskustva, rezultira ujednačavanjem i unapređivanjem pristupa problematici zaštite prava djece i obitelji čiji se član nalazi u zatvoru. Cilj je bio donijeti preporuke za ujednačeno djelovanje prema zatvoreniku i njegovoj obitelji, djeci, kako bi im se olakšalo prilagodbu na odvojeni život i omogućilo održavanje kvalitetnih obiteljskih odnosa.

Voditeljica službe tretmana Uprave za zatvorski sustav Renata Šoher iznijela je pregled stanja u zatvorskom sustavu u odnosu za zatvorenika kao roditelja. Aktivnosti Kaznionice u Lepoglavi kojima je svrha poboljšanje kvalitete kontakta zatvorenika i njihove djece prikazala je Svjetlana Brlić, voditeljica Odsjeka prijama, otpusta i matice zatvorenika Kaznionice. O projektu “Odgovorno roditeljstvo” iz perspektive obiteljskog centra govorila je Dubravka Svilar Blažinić iz Obiteljskog centra Grada Zagreba, a prikaz stavova o ostvarivanju kontakta djeteta i roditelja u zatvoru iznijela je pročelnica Sekcije za psihologe u socijalnoj skrbi Jasna Špoljarić, u suradnji s Bernardicom Franjić Nađ iz Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav i Đulijanom Badurina-Sertić iz Centra za dijagnostiku u Zagrebu.

O važnosti podrške obitelji u ostvarivanju svrhe izvršavanje kazne zatvora govorila je savjetnica u Uredu pučke pravobraniteljice Ksenija Bauer, a zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika govorila je o hrvatskim i europskim iskustvima u bavljenju potrebama i pravima djece čiji su roditelji u zatvoru.

Sudionici okruglog stola bili je 80-tak psihologa i drugih stručnjaka iz gotovo svih zatvora i kaznionica, Uprave za zatvorski sustav, centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara i udruga.

Posebno je zanimljiv podatak i pohvalna aktivnost da je u trenutku gašenja programa “Odgovorno roditeljstvo”, zbog nemogućnosti obiteljskih centara u sudjelovanju u projektu, Uprava za zatvorski sustav izradila svoj program koji provodi od travnja ove godine pod nazivom “Zatvorenik kao roditelj”. Na taj način će zatvorenici-roditelji moći razvijati svoje roditeljske kompetencije, no to, na žalost, neće osigurati i direktnu podršku djeci i obiteljima, što je bilo u djelokrugu obiteljskih centara.

Zaključeno je da je potrebno:

1. ostvariti suradnju različitih resora (zatvorskog sustava, centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, sudaca izvršenja, nevladinih udruga…)

2. ujednačeno tumačiti zakonski okvir

3. izraditi brošuru: “Kako pripremiti dijete za susret s roditeljem u zatvoru” i formirati za tu svrhu radnu skupinu

4. voditi  evidenciju o broju maloljetne djece čiji se roditelji nalaze u zatvoru

5. edukaciju o pravima i potrebama djece čiji su roditelji u zatvoru uvrstiti u redovnu edukaciju službe osiguranja i zatvorskih službenika općenito.