U Maloj kući dječjih prava Ureda pravobraniteljice za djecu 6. veljače 2019. održan je skup u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje pod nazivom “Škole bez mobitela”, namijenjen stručnim suradnicima koji vode prevencijske programe. Cilj skupa bio je raspraviti nedostatke i prednosti korištenja mobitela u školi, identificirati negativne posljedice te razviti strategije rješavanja problema povezanih s korištenjem mobitela u školi. Tom su prilikom predstavljena iskustva „škola bez mobitela“, u kojima je pravilima regulirana zabrana korištenja mobitela u školi tijekom nastave i odmora – osim uz dopuštenje učitelja i u odgojno-obrazovne svrhe. Skup je vodila viša savjetnica za defektologe (socijalne pedagoge) u Agenciji za odgoj i obrazovanje Alma Rovis Brandić.
Izlaganja je pratila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, koja je na početku pozdravila sudionike i obavijestila ih da je Mala kuća dječjih prava ponajprije namijenjena susretima s djecom u kojima se na djeci primjeren način odvija interaktivno učenje o Konvenciji o pravima djeteta. Pozvala je stručne suradnike da se tijekom školske godine zajedno s učenicima uključe u tu aktivnost Ureda pravobraniteljice.
Profesor Danijel Labaš s Hrvatskih studija održao je izlaganje “Digitalno mobilno doba i promjena komunikacijske paradigme”, o novim izazovima za odgoj djece u digitalno doba. Istaknuo je da u škole danas dolaze djeca koja su „digitalni urođenici“, ali da su takvi i njihovi roditelji – naviknuti na mobilne uređaje i suvremenu tehnologiju koja je u velikoj mjeri integrirana u njihove životne aktivnosti. To sve odgojno-obrazovne radnike i roditelje obvezuje na kontinuirano učenje, razvoj medijske i digitalne pismenosti, prevenciju štetnih posljedica, ali uz usmjerenost na odgoj djece za život s drugima, u zajednici i povezanosti.
Predstavljena su zatim iskustva šest škola iz Zagreba, Zaprešića, Dugog Sela i Graberja Ivanićkog, u kojima su započeti ili se već više godina razvijaju modeli „isključivanja“ mobitela iz školskog života. Istaknuto je da je riječ o ozbiljnoj organizacijskoj promjeni koju je važno uvoditi u suradnji s roditeljima i učenicima, jasno je regulirati školskim pravilima, pridržavati se pravila, što obvezuje i odrasle – ne samo učitelje već i tehničko osoblje – te osigurati izvanučioničke prostore za boravak, igru i druženje učenika, uz obvezna dežurstva nastavnika. S uvođenjem tih promjena uočavaju se promjene u interakciji među učenicima i nastavnicima i u ukupnom ozračju u školi.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego predstavila je sudionicima Preporuku Vijeća Europe o Smjernicama za poštivanje, zaštitu i ostvarivanje prava djece u digitalnom okruženju, podsjetivši na važnost sagledavanja svih pitanja koja se tiču djece kroz okvir dječjih prava i načela Konvencije o pravima djeteta (nediskriminacija, zaštita života i najboljeg interesa djeteta te sudjelovanje). Opisani dokument poziva države članice da osiguraju da svako dijete može u punoj mjeri i u svojem najboljem interesu koristiti dobrobiti koje mu – za učenje, razvoj, povezivanje s drugima i zabavu – pruža digitalna tehnologija, ali primjereno svojoj dobi i uz odgovarajuću zaštitu od svih mogućih rizika. U tom kontekstu podsjetila je na preporuke pravobraniteljice za djecu u uvođenju razvoja medijske pismenosti na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava.
Profesorica Marina Peterlin pozvala je na promišljanje o mogućnostima reduciranja uporabe digitalne tehnologije u nekim aspektima obiteljskih i odgojno-obrazovnih odnosa. Skup je završio raspravom o aktualnim i budućim izazovima odgoja i obrazovanja u digitalno doba.