Više od 200 sudionika iz 22 države okupilo se 20. svibnja 2016. u zagrebačkoj Staroj gradskoj vijećnici na međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Djeca čiji su roditelji u sukobu sa zakonom: Što je njihov najbolji interes? Kako ga ostvariti?“. Konferenciju su zajedno organizirali pravobraniteljica za djecu i međunarodna organizacija COPE (Children of Prisoners Europe), koja okuplja niz organizacija i udruga usmjerenih na zaštitu prava djece čiji su roditelji u zatvoru. Istaknuti stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, među kojima i osnivač COPE mreže Alain Bouregba, iznijeli su ključne odrednice, prijepore i zadaće u zaštiti najboljeg interesa ove ranjive skupine djece.
Procjenjuje se da danas u Europi živi oko milijun djece čiji su roditelji u sukobu sa zakonom i koja su zbog toga odvojena od jednoga ili obaju roditelja koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. Time ova djeca bivaju i sama kažnjena zbog pogrešaka svojih roditelja: često se osjećaju obilježeno, isključeno, prestrašeno, suočena su s brojnim problemima zbog prekida veza s očevima ili majkama, izložena pojačanom riziku zbog niza negativnih utjecaja. I ona i njihovi roditelji trebaju podršku kako bi se lakše nosili s tim izazovom. Prepoznavanje tih njihovih potreba u samome zatvoru i angažiranje stručnjaka koji će im pružati podršku, za njih može značiti ključnu životnu promjenu – upozorila je na to pravobraniteljica Ivana Milas Klarić.
No, prepoznati što je najbolji interes djeteta koje se nalazi u takvoj ranjivoj situaciji nije ni lako niti se može jednoznačno propisati od nekog autoriteta, istaknuo je psihoanalitičar Alain Bouregba, navodeći kako ni nakon 35 godina rada na tom području ne može dati univerzalni odgovor koji bi unaprijed vrijedio za svako dijete. Svi vjeruju da znaju što je najbolji interes djeteta – ali on ne postoji kao nešto zadano već ga treba svaki put iznova utvrditi na temelju konkretne situacije i konteksta u kojem dijete živi.
Različite dvojbe i interesi potom su ilustrirani u debati koju je izveo Hrvatski nacionalni debatni tim pod nazivom Osigurati prava djeci zatvorenika. Argumente za i protiv organizirane društvene podrške održavanju bliskosti djeteta s roditeljem koji je počinitelj teških kaznenih djela energično su u raspravi suprotstavili debatanti: Tomislav Veble, Eta Krpanec, Marija Jarnjak, Luka Petrović, Tin Puljić i Martin Rosenzweig.
Potpredsjednica Odbora UN-a za prava djeteta Renate Winter istaknula je kako joj je u njezinom osobnom iskustvu sutkinje bilo važno suočiti se s time da njezine presude izravno utječu na život djece prijestupnika koje je poslala u zatvor. Navela je da je Hrvatska pozitivan primjer u osvješćivanju toga problema i potreba djece, po čemu bi mogla biti i uzor drugim zemljama u Europi. Margaret Tuite, Koordinatorica Europske komisije za prava djeteta, upozorila je na nepostojanje usporedivih podataka o djeci zatvorenika, što otežava djelovanje u ovome području, a što i Europska komisija prepoznaje kao važno pitanje u zaštiti prava djece. Nastoji se stoga ujednačiti protokole i obveze postupanja u zatvorskome sustavu, a istaknula je pozitivan primjer Italije, gdje je potpisan Memorandum o suradnji između ministarstva pravosuđa, nacionalnog pravobranitelja za djecu i udruge Bambinisenzasbarre kojim se jamči u zaštita prava djeci zatvorenika.
Na važnost međunarodne suradnje upozorili su zatim i pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske Lora Vidović, koja je govorila o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma u zaštiti ove djece, te hrvatski zastupnik u EU parlamentu Tonino Picula, koji je istaknuo da je ova tema prepoznata, ali zasad još ne i dovoljno zastupljena u radu EU parlamenta. O važnosti edukacije i pružanja podrške roditeljima, kao i odgojno-obrazovnom osoblju, što je ključno za prevladavanje stigme i osiguravanje prava djeci zatvorenika, govorila je predstojnica UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku Valentina Otmačić.
U raspravi, koju je vodila Nancy Loucks (UK), također su istaknuta pitanja u vezi sa zatvorenicima stranim državljanima kojih je sve više u europskim zatvorima, o problemu deportacije osuđenika i njihovih obitelji, o nedovoljnoj uključenosti odgojno-obrazovnog sustava u djelovanje u ovom području te o nezadovoljavajućoj međuresornoj suradnji i nepovezanosti državnih i lokalnih tijela koja bi zajedno mogla osigurati učinkovitije mjere za djecu. Bilo je i pitanja o tome može li se sredstvima EU fondova podržati projekte jačanja takve suradnje, kao i je li moguće s razine Europske komisije utjecati na obvezno i ujednačeno prikupljanje podataka o djeci čiji su roditelji u sukobu sa zakonom.
U popodnevnom dijelu konferencije dr. Bruna Profaca, klinička psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, iznijela je stručna stajališta i niz ilustrativnih primjera iz prakse o tome kako se osjeća i kakvu podršku treba dijete, ali i osobe koje su mu najbliže, u trenutku kad je njegov roditelj u zatvoru. Dr. Igor Kanižaj s fakulteta političkih zananosti istaknuo je važnu ulogu medija u osvješćivanju javnosti o ovoj problematici, poticanju suradnje institucija i izvještavanju o vrijednim aktivnostuima nevladinih udruga, a pozvao je i na zaštitu privatnosti djece zatvorenika.
Potom su istaknuti stručnjaci i aktivisti iz Hrvatske i inozemstva iznijeli primjere dobre prakse te izvijestili o razvijanju uvjeta u zatvorima za održavanje povezanosti djeteta i roditelja i jačanja roditeljskih kompetencija zatvorenika. Projekte i programe Udruge RODA, usmjerene na podršku majkama zatvorenicama, predstavila je Ivana Zanze, Jurica Pačelat predstavio je aktivnosti udruge Status:M, koja je usmjerena na rad s mladim očevima, a rad udruge PACT iz Velike Britanije predstavili su Andy Keen Downs i Katherine Copperthwaite, naglašavajući upravo podršku usmjerenu na obitelj zatvorenika kao ključni element smanjivanja recidivizma.
U panel-raspravi koju je moderirala Rachel Brett (UK), o tome kako je u sustavu pravosuđa u Hrvatskoj postupno jačala svijest o tome da valja promišljati i o zaštiti interesa djeteta u trenutku kad je njegov roditelj osuđen, uhićen i upućen na izdržavanje dugotrajne zatvorske kazne, izvijestile su predstavnice policije, suda i zatvorskoga sustava. Anita Matijević policijska inspektorica u Odjelu za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije opisala je procedure usmjerene na zaštitu djeteta i ublažavanje eventualne štete za dijete. Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Ljubica Pezo Štirmer informirala je o pitanjima o kojima sudac mora voditi računa kad je počinitelj kaznenog djela ujedno i roditelj malodobnog djeteta. Načelnica sektora tretmana u Upravi za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa Renata Šoher podsjetila je na povijest razvoja svijesti o tome da su mnogi zatvorenici ujedno i roditelji te da je nužno i u zatvorima promišljati o potrebama njihove djece i razvijati njihove roditeljske kompetencije, a istaknula je da je u tom procesu osobito važnu ulogu imala institucija Pravobranitelja za djecu, počevši od 206. godine.
O perspektivi Vijeća Europe (VE), koje je ovu tematiku uvrstilo i u svoju Strategiju za prava djeteta od 2016. do 2021., izlagao je Attila Juhász upravitelj zatvora u Mađarskoj i član Vijeća za penološku suradnju pri VE, koji je podsjetio i na važnost pripreme zajednice za uspješniju integraciju bivših zatvorenika, a na korist djeteta i roditeljstva kao važne životne uloge pojedinca.
U zaključnom dijelu konferencije predsjednica COPE mreže Lucy Gampell pohvalila je ostvarena postignuća u zemljama partnerima i naglasila važne kontinuirane zadaće, ističući kako je utvrđivanje potreba djece čiji su roditelji u zatvoru i njihovih skrbnika ponajprije javnozdravstveno, a ne samo pravosudno pitanje. Zamjenica pravobraniteljice za djecu RH Maja Gabelica Šupljika zaključila je konferenciju podsjećajući na uloge institucija i tijela – od lokalne i regionalne do europske i globalne razine – u zaštiti interesa djece zatvorenika. Pozvala je pritom sve da u praksi uvijek promišljaju o tome što svakom pojedinom djetetu treba u njegovoj konkretnoj životnoj situaciji te da u svakoj prilici zadrže fokus na djetetu.
Kongferenciju su, uz brojne goste iz Hrvatske, pratile i dvije članice Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, a bile su to učenice Dorotea Neuberg i Antonija Radoš.