Na inicijativu pravobraniteljice za djecu, potaknutu prijavama povreda prava djece koja zbog posla svojih roditelja jedan dio školovanja provode u inozemstvu, 8. veljače 2019. održan je sastanak u Uredu pravobraniteljice. Na sastanku su sudjelovale predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje te predstavnice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Na sastanku su, uz pravobraniteljicu Helencu Pirnat Dragičević, sudjelovale njezina zamjenica Ivana Buljan Ajelić i savjetnica Ana Babić.
Cilj sastanka bio je sagledati aktualno stanje, potrebe i poteškoće na koje nailaze djeca tijekom školovanja, kao i mogućnosti djelovanja unutar ovlasti uključenih institucija, kako u pogledu preventivne i praktične razine tako i u pogledu zakonodavnog okvira u smjeru pružanja adekvatne podrške te zaštite prava i najboljih interesa djece.
Prijave Uredu ukazuju da na najveće poteškoće djece državnih službenika, koji su po službenoj dužnosti upućeni na rad u inozemstvo, nailaze unutar odgojno-obrazovnog sustava, što su potvrdile i predstavnice Ministarstva vanjskih poslova. Primjedbe su se odnosile na: upis djece u predškolske ustanove kojih je osnivač grad (ako je riječ o upisu nakon listopada); upis u željene srednje škole zbog dugotrajne administrativne procedure ili nižeg broja bodova potrebnih za upis; dugo čekanje na priznavanje inozemnih kvalifikacija; kašnjenje izračuna ocjena od strane CARNET-a; nepriznavanje pojedinih ocjena koje su učenici ostvarili u inozemstvu; nemogućnost ostvarenja prava na dopunsku nastavu; nerazumijevanje odgojno-obrazovnih djelatnika za potrebe i prava ove skupine djece, plaćanje cjelokupnog iznosa troškova osnovne škole u inozemstvu i drugo.
Problemi oko upisa u željenu srednju školu pojavili su se nakon odluke Ustavnog suda kojom je ukinut članak 22. Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole, a koji je prestao važiti 1. ožujka 2017., prema kojem su djeca kandidati hrvatski državljani koji se vraćaju iz iseljeništva ili obrazovanja u inozemstvu imali pravo na izravni upis.
Iako ovi problemi, na godišnjoj razini, ne pogađaju veliki broj učenika, s obzirom na trendove migracija, možemo očekivati da će se taj broj povećavati. Zaključeno je da zbog brojnih izazova za djecu i njihove obitelji (prilagodbe na novi jezik, kulturu, društvo i odgojno-obrazovni sustav) koji zbog odlaska na rad u inozemstvo mijenjaju sredinu, ova skupina djece treba posebnu psihosocijalnu podršku kako pri odlasku u inozemstvo tako i pri povratku u domovinu, a sustav im treba olakšati prilagodbu.
Na sastanku je također bilo riječi o obrazovanju djece migranata i aktivnostima koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za odgoj i obrazovanje provodi u cilju kvalitetne integracije djece migranata u odgojno-obrazovni sustav.