Izbornik

Zaštitimo prava djece i u digitalnom okruženju

Zaštitimo prava djece i u digitalnom okruženju

U povodu Dječjeg tjedna, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević održala je 7. listopada 2021. skup o ostvarivanju i zaštiti prava djece u digitalnom okruženju. Skup pod naslovom “Opći komentar br. 25 (2021.) o pravima djece u odnosu na digitalno okruženje – obveze država članica Konvencije o pravima djeteta” održan je u Maloj kući dječjih prava pri Uredu pravobraniteljice, a na njemu su se okupili predstavnici ministarstava i državnih agencija u čijoj su nadležnosti različiti aspekti zaštite prava djece.

U ožujku ove godine UN-ov Odbor za prava djeteta objavio je Opći komentar br. 25 (2021.) o dječjim pravima u odnosu na digitalno okruženje, što se smatra velikim iskorakom u ostvarivanju i zaštiti dječjih prava jer se, napokon, jednim službenim međunarodnim dokumentom koji prati i interpretira Konvenciju o pravima djeteta potvrđuje da djeca imaju pravo na svoja prava i u online svijetu. Želeći pridonijeti širenju i primjeni toga dokumenta u Hrvatskoj, Ured pravobraniteljice za djecu organizirao je njegovo prevođenje na hrvatski i inicirao skup na kojem ga je predstavio te pozvao nadležna tijela na zajedničko promišljanje o pitanjima i izazovima u ostvarivanju prava djece.

“Dječja prava moramo poštovati, ostvarivati i štititi u realnosti u kojoj dijete živi, a ta realnost danas uvelike obuhvaća i online okruženje. Ono pruža sve brojnije nove mogućnosti ostvarivanja prava djeteta, ali ujedno donosi i nove rizike i opasnosti od povrede i zlouporabe tih prava – istaknula je pravobraniteljica.

U stvaranju Općeg komentara br. 25, uz brojne međunarodne stručnjake, sudjelovalo je 709 djece iz 28 zemalja svijeta, a među njima i djeca iz Hrvatske, i to učenici OŠ Kustošija iz Zagreba, u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (konzultacije s djecom odvijale su se tijekom 2019.). Takav je pristup potvrdio vrijednost uključivanja djece u donošenje politika i programa u ovom području, kao i to da online aktivnosti postaju sve važnije u većini aspekata života djece – od formalnog i neformalnog obrazovanja, socijalnih kontakata, igre, kreativnih aktivnosti, do pristupa važnim uslugama za djecu.

Primjena Općeg komentara br. 25 zahtijeva široki spektar zakonskih upravnih i drugih mjera u raznim djelatnostima, a u njemu se izrazito ističu preventivne aktivnosti, širenje informacija te edukacije za odrasle i djecu, pri čemu se ne misli samo na edukaciju roditelja, odgojitelja i nastavnika, već na sve stručnjake u najrazličitijim djelatnostima, uključujući poslovni sektor i pružatelje digitalnih usluga. Pozivajući na uspješnu međuresornu suradnju u ovom području pravobraniteljica je istaknula: “Neka nam zajednički cilj i izazov bude postići da digitalno okruženje bude potpora i nadogradnja u zaštiti dječjih prava – ali nikako nadomjestak niti zamjena za živi pristup djeteta osobama i službama koje štite njegova prava”.

Sadržaj Općeg komentara br. 25 predstavila je savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego, istaknuvši da on uključuje i obveze država članica Konvencije o pravima djeteta da periodično izvještavaju o ostvarivanju obveza u zaštiti djece u digitalnom okruženju. Ovaj dokument također preporučuje osnivanje koordinacijskog tijela koje bi osiguralo učinkovitu međuresornu suradnju na nacionalnoj razini u ostvarivanju prava djece u digitalnom svijetu.

Na kvalitetnu suradnju, usklađivanje politika i zakona, uvažavanje glasa djece i roditelja, te stvaranje nacionalnog saveza za medijsku pismenost, pozvao i izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, u svome izlaganju pod naslovom “Medijska pismenost i dječja prava u digitalnom okružju”. Prikazao je rezultate recentnih istraživanja koja jasno upućuju na važnost educiranja djece, ali i odraslih u ovom području, te istaknuo potrebu za uvođenjem Medijske pismenosti kao posebnog nastavnog predmeta u školama, navodeći da u sadašnjem kurikulumu djeca ne dobivaju dovoljno znanja ni vještina kako bi se osposobila za kritički odnos prema medijima.

U raspravi je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak podsjetio kako se važnost digitalnih vještina nastavnika i učenika pokazala ključnom za očuvanje kontinuiteta nastave u uvjetima pandemije, te je najavio širenje mogućnosti za medijski odgoj i djece i odraslih unutar odgojno-obrazovnoga sustava, uključujući i cjeloživotno obrazovanje. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać istaknula je kako AZOO provodi programe edukacija za nastavnike i stručne suradnike u ovom području, u suradnji s akademskom zajednicom. Da razvoj medijske pismenosti podjednako treba koncipirati kao cjeloživotni proces istaknula je i Nives Zvonarić, načelnica Sektora za medije u Ministarstvu kulture i medija, istaknuvši i važnost jačanja profesionalizma medijskih djelatnika.

Podsjećajući na važnost preventivnih programa koji se provode u školama, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji pri Ravnateljstvu policije Anita Matijević, istaknula je kako je potrebno ujednačiti te programe i pristupe te definirati nacionalni kurikulum i standarde sadržaja koje bi svako dijete trebalo dobiti tijekom školovanja. Voditeljica službe za djecu i obitelj u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Nada Plavšić Mijatović govorila je o aktivnostima na izradi Nacionalnog plana za prava djece za razdoblje 2021. – 2026. u kojem se jedno od pet glavnih područja odnosi upravo na prava djece u digitalnom okruženju.

Svi sudionici naglasili su važnost suradnje među resorima u osvješćivanju obveza države u odnosu na prava djece u digitalnom okruženju i što potpunije ostvarivanje ovih dječjih prava.