Novih 19 dana aktivizma protiv nasilja nad djecom

I ove godine, na poziv i poticaj UN-ove partnerske organizacije Women’s World Summit Foundation – WWSF, u mnogim se zemljama provodi akcija “19 dana aktivizma za prevenciju nasilja nad djecom i mladima”, ususret Svjetskome danu prevencije zlostavljanja djece – 19. studenoga. Središnja tema aktivizma u 2016. godini je pothranjenost, kao oblik zanemarivanja koji ostavlja teške i dalekosežne posljedice na djecu. No to je samo jedna od ponuđenih 19 tema za rad na području prevencije nasilja nad djecom. Sve su te teme detaljno obrađene i popraćene brojnim praktičnim primjerima i aktivnostima za djecu u prikladnom priručniku, čije je novo izdanje za 2016. dostupno na stranici WWSF-a.

Iz godine u godinu sve više organizacija i institucija u svijetu pridružuje se obilježavanju Svjetskog dana prevencije zlostavljanja djece. Smisao je obilježavanja tog datuma razvijati kulturu prevencije u društvu te graditi ozračje “nulte tolerancije” spram svake vrste nasilja nad djecom. Tim povodom pravobraniteljica za djecu proteklih je godina pozivala na sustavno djelovanje u društvu kako bi se spriječilo zlostavljanje i zanemarivanje djece. Tome može pridonijeti i odgoj za nenasilje i nenasilno rješavanje sukoba, na svim razinama odgoja i obrazovanja, kao i osnaživanje djeteta da zatraži pomoć kad god je u opasnosti ili je izloženo fizičkom, psihičkom ili seksualnom zlostavljanju. Važno je i otvaranje široko dostupnih savjetovališta i centara za podršku i pomoć žrtvama nasilja. U djelovanje na prevenciji nasilja potrebno je što više uključivati i samu djecu i mlade, koji mnogim svojim idejama, prijedlozima i aktivnostima pokazuju da to mogu i znaju.

Teme koje je ponudio WWSF za rad s djecom na prevenciji nasilja odnose se, primjerice, na zaštitu od iskorištavanja dječjeg rada, prevenciju različitih oblika seksualnog iskorištavanja djece, sprečavanje trgovanja djecom, zaštitu od opasnosti na internetu, ovisnosti, otmice, bullyinga itd. Upravo je prevencija bullyinga, odnosno nasilja među djecom, bila glavna teme prošlogodišnje akcije u kojoj su, uz pravobraniteljicu, aktivno sudjelovali i članovi njezine Mreže mladih savjetnika – MMS. Oni su posebno obradili temu verbalnog i psihičkog zlostavljanja, kao nedovoljno prepoznatog “nevidljivoga nasilja”, čije su žrtve često prepuštene same sebi. Nerijetko ni ne znaju da su žrtve niti da mogu tražiti pomoć, a okolina često ne razumije i umanjuje posljedice psihičkoga zlostavljanja te im propušta pružiti odgovarajuću podršku. Članovi MMS-a, djeca u dobi od 12 do 17 godina iz cijele Hrvatske, u više su navrata zajednički analizirali taj problem i tragali za rješenjima, istraživali su pojedina važna pitanja zajedno sa stručnjacima koji se bave zaštitom djece od nasilja te predlagali što bi sve trebalo učiniti u Hrvatskoj – u obitelji, vrtiću/školi i lokalnoj zajednici – kako bi djeca bila zaštićena od vršnjačkoga nasilja i kako bi dobila odgovarajuću podršku tijekom odrastanja.

Rezultat toga rada bila je MMS-ova Strategija protiv vršnjačkoga nasilja pod nazivom “Stop tišini koja boli!”, koju su članovi MMS-a, zajedno s pravobraniteljicom, predstavili javnosti 4. listopada 2016., na konferenciji za novinare održanoj u povodu Dječjega tjedna.

Osim toga, mladi savjetnici pravobraniteljice svoju su Strategiju tijekom listopada predstavili i svojim vršnjacima, na susretima organiziranim u uredima pravobraniteljice u Zagrebu, Osijeku i Splitu. Djeci su pritom podijelili infografiku koja slikom i riječju sažeto prikazuje što se u prevenciji psihičkog nasilja nad djecom može i treba činiti u obitelji, odgojno-obrazovnom sustavu i lokalnoj zajednici te koji su u tome zadaci Ministarstva znanosti i obrazovanja, raznih nevladinih udruga, pravobraniteljice za djecu, a i samoga MMS-a.

MMS-ovu Strategiju “Stop tišini koja boli!” pogledajte i pročitajte ovdje.