Postupanja prema migrantima u jugoistočnoj Europi, kao i incidenti motivirani rasizmom, ksenofobijom i mržnjom, bile su glavne teme stručnog sastanka koji je organizirao OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u suradnji s Uredom pučke pravobraniteljice u Zagrebu 16. i 17. travnja 2019. Na sastanku je sudjelovalo 45 stručnjaka iz deset država članica OESS-a, uključujući i predstavnike vlada, lokalnih vlasti, nacionalnih i međunarodnih organizacija civilnog društva te migrantskih zajednica. Na skupu je sudjelovala i zamjenica pravobraniteljice za djecu Ivana Buljan Ajelić.

Zamjenica voditeljice odjela ODIHR-a za toleranciju i ne-diskriminaciju Christie Edwards, tom je prilikom naglasila da je sve više dokaza da su temeljna ljudska prava migranata, kad oni prelaze granice, izložena riziku. Države članice moraju učiniti više da adresiraju rasizam i ksenofobiju, kao i zločine iz mržnje prema migrantima, ali i organizacijama civilnoga društva koje im pomažu. Imperativ je da države štite pravo migranata na život, da ne dopuste arbitrarno pritvaranje prilikom pograničnih postupaka te da primjenjuju načelo “non-refoulment” koje zabranjuje prisilni povratak u zemlju u kojoj osobi prijeti ugroza životu ili slobodi.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter istaknula je da je za postizanje tog cilja potrebna jača suradnja. Zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević upozorila je da sve češće kršenje prava na azil ne ugrožava samo međunarodna načela već i ljudske živote te je istaknula da rasizam, ksenofobija i govor mržnje dodatno otežavaju položaj migranata, čime se narušava i sigurnost društva. Jasno je, naime, kako sigurnost nije suprotstavljena ljudskim pravima, već im je komplementarna. Kako bismo postigli istinsku sigurnost naših društava, državna tijela, nacionalne i međunarodne institucije i organizacije za ljudska prava trebaju surađivati imajući na umu poštovanje ljudskih prava, ne samo na papiru, već i u praksi.

Sudionici konferencije raspravljali su i o uvjetima ograničenja slobode kretanja migranata, o slučajevima prisilnih povrataka, kao i o naporima civilnog društva da odgovori na kršenja ljudskih prava prilikom postupanja prema migrantima na granici. Raspravljalo se i o preprekama s kojima se udruge suočavaju prilikom osiguranja pomoći migrantima u regiji, kao i o inicijativama i alatima kojima bi im ODIHR i drugi dionici mogli pomoći.