U suradnji s Veleučilištem u Rijeci Ured pravobraniteljice za djecu organizirao je Konferenciju o zaštiti prava djece u prometu – gdje smo i što još moramo učiniti?, koja je održana u prostoru glavne zgrade Veleučilišta u Rijeci u četvrtak 26. listopada 2023.
Na konferenciji su se, u povodu Nacionalnog dana sigurnosti na cestama, okupili vrsni stručnjaci i predstavnici važnih institucija i organizacija iz Hrvatske (Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog autokluba, Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, Klinike za dječje bolesti Zagreb, udruge Roditelji u akciji-RODA; Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskih cesta, Centra za vozila Hrvatske, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Veleučilišta u Rijeci) i inozemstva (ETSC) kako bi raspravili stanje sigurnosti djece u prometu u Hrvatskoj i daljnje mogućnosti zajedničkog djelovanja u zaštiti njihovih prava i interesa.
Konferenciju je pratio velik broj predstavnika različitih institucija i organizacija: učenici i predstavnici Tehničke škole u Rijeci, Drvodjeljske i Prometne škole u Rijeci, studenti Veleučilišta u Rijeci, zatim predstavnici dječjih vrtića, Grada Rijeke, Hrvatskih cesta, Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Policijskih uprava MUP-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Obiteljskog centra, Općinskog suda u Rijeci, Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom i Pučkog pravobranitelja, Primorsko-goranske županije, tvrtke Rijeka plus d.o.o. Rijeka, Zavoda za hitnu medicinu, županijskih uprava za ceste, ustanova socijalne skrbi, Autokluba Rijeka, Doma mladih Rijeka i udruga.
Nakon pozdravnih riječi pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević i dekana Veleučilišta u Rijeci Marina Goloba, u svojem plenarnom izlaganju pravobraniteljica je predstavila brojke o stradanju djece u Hrvatskoj u okviru praćenja stradavanja djece do 18 godina, načinima stradavanja djece na cestama, opažanja Ureda i nužnost jačanja odgovornosti i daljnjeg angažmana radi prevencije stradavanja, na što je Hrvatskoj ukazao i Odbor za prava djeteta Ujedinjenih naroda.
Potom su predstavnici Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu Srna, Egor i Erik iz Rijeke predstavili Mrežu mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu i stavove članova Mreže o stanju cestovne sigurnosti u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na to tko, što i kako je najviše utjecao na njihovo ponašanje u prometu, kako se osjećaju kao sudionici u prometu na cestama, o stanju cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, dostupnim edukacijama o tome kako biti siguran u prometu te o organiziranom prijevozu djece i dostupnosti i organizaciji javnog prijevoza.
Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova, gospodin Miron Huljak predstavio je brojčane pokazatelje stradavanja u prometnim nesrećama na cestama u Hrvatskoj, prekršaje zbog nepropisnog prijevoza djece u vozilima, Nacionalni plan cestovnog prometa RH, preventivne projekte i aktivnosti.
Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, gospodin Ivica Jujnović predstavio je aktivnosti unapređenja sigurnosti djece u prometu, i to nadzor organiziranog prijevoza djece autobusima, nadzor cestovne infrastrukture u blizini škola, razvoj biciklističkog prometa, Pan-europski masterplan aktivne mobilnosti te potencijale unaprjeđenja sigurnosti djece u prometu.
Konferenciji se pridružio i predstavnik Europskog vijeća za sigurnost prometa (European Transport Safety Council – ETSC), belgijske neprofitne organizacije koja je posvećena smanjenju broja poginulih i ozlijeđenih u cestovnom prometu u Europi. Gospodin Antonio Avenoso izvršni je direktor ETSC-a, i već se dva desetljeća bavi politikom sigurnosti cestovnog prometa. Predstavlja ETSC u aktivnostima na visokoj razini i redoviti je glavni govornik na konferencijama o sigurnosti na cestama u Europi, Bliskom istoku i Aziji.
U svojem je izlaganju predstavio aktivnosti ETSC-ja, čijem radu pridonosi više od 200 stručnjaka iz cijele Europe, zatim stanje sigurnosti na cestama u EU i pregled stradavanja djece na cestama EU. Pritom je naglasio da je samo u 2022. godini na cestama EU poginulo 20 678 ljudi, a u periodu od 2011. do 2020. poginulo je 6000 djece u dobi od 0-14 godina. Polovina djece od 0-13 pogine u svojstvu putnika, jedna trećina kao pješaci, a 11% kao biciklisti, s time da je jedno od 15 djece smrtno strada zbog prometne nesreće. Kroz pregled politike EU i regulative, naglašena je važnost tehnologija koje mogu doprinijeti poboljšanju cestovne sigurnosti za djecu, te mjere koje mogu doprinijeti sigurnosti djece unutar i izvan vozila, s preporukama na nacionalne vlade i tijela EU.
U drugom dijelu konferencije uslijedile su tri panel rasprave.
U prvom panelu na temu obrazovanja za sigurnost u prometu predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja gospodin Igor Rukljač predstavio je sadržaj prometnog odgoja u hrvatskom obrazovnom sustavu, a predstavnik Hrvatskog autokluba dr.sc. Sinan Alispahić aktivnosti HAK-a i izazove u edukaciji djece i mladih. Doc. Dr. sc. Mario Ćosić s Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o sigurnosti ranjivih sudionika u prometu kroz provedeno istraživanje dok je Ivana Tomić s Veleučilišta u Rijeci predstavila iskustva iz Rijeke u provedbi edukacije i mjera u cilju povećanja sigurnosti djece u prometu.
U drugom panelu na temu zdravlja djece i intervencija sustava socijalne skrbi, primarijus Zoran Barčot s Klinike za dječje bolesti Zagreb, Referentnog centra za traumatizam dječje dobi Ministarstva zdravlja RH, predstavio je ozljede djece u prometu, s naglaskom na težinu stradavanja. Italina Benčević iz udruge Roditelji u akciji – RODA govorila je o suradnji prema povećanju stope pravilnoga korištenja autosjedalica i smanjenju ozljeda djece putnika u automobilima. Predstavila je preventivne i edukativne aktivnosti ove udruge i istraživanja, s naglaskom na ulozi roditelja, odgojno-obrazovnih ustanova, zdravstvenog sustava i zavoda za socijalni rad a naročito međusektorske suradnje. Potom su predstavnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijske službe Primorsko-goranske žuapnije u Rijeci Nera Peranić Čelić i Zvonka Beg Kvaternik predstavile pravne aspekte sigurnosti djece u prometu, s naglaskom na individualno postupanje u svakom pojedinom slučaju, mogućnosti i mjere određene propisima radi zaštite djece, pozivajući na prijavljivanje kršenja prava djece. Pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva prof. Ljiljana Mikuš predstavila je psihološki kontekst stjecanja sigurnosnih vještina, navika i kompetencija u prometu, s naglaskom na važnost uvažavanja dobi djece u primjeni edukacija, uloge osnovne škole i prometne edukacije, uloge roditelja u prometnom odgoju.
U posljednjem – trećem panelu stručnjaci su dali osvrt na cestovnu infrastrukturu, sigurnost vozila i upravljanje sigurnošću. Gospodin Slaviša Babić iz Hrvatskih cesta ovu je temu predstavio na primjeru prometne nesreće u Turnju. Igor Marjanović, iz Centra za vozila Hrvatske, stručne organizacije koja u svojem djelokrugu rada, između ostaloga organizira i jedinstveno provodi tehničke preglede vozila, posebno je predstavio regulativu uvjeta koje moraju ispunjavati autobusi kojima se organizirano prevoze djeca, statistiku voznog parka autobusa u RH, najčešće neispravnosti utvrđene na tehničkom pregledu i najčešće nedostatke utvrđene u postupku ispitivanja. Prof.dr.sc. Aleksandra Deluka-Tibljaš s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prezentirala je o tome kako treba projektirati prometnu infrastrukturu uvažavajući potrebe djece, te je predstavila hrvatsko-slovenski bilateralni znanstveni projekt o razvoj modela predikcije ponašanja djece pješaka na urbanoj prometnoj mreži. Dr.sc. Ivica Barišić, s Veleučilišta u Rijeci govorio je o projektiranju sigurne prometne infrastrukture prema smjernicama Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, pri čemu se osvrnuo na usvojeni koncept “vision zero” kao jednu od vizija ovog Nacionalnog plana, odgovornost svih koji sudjeluju u kreiranju sustava (projektanti, izvođači, itd.) te na potrebu za obveznim smjernicama za sigurno projektiranje koje bi olakšale posao projektantima i upraviteljima cesta, smanjile troškove i broj prometnih nesreća.
Tijekom izlaganja i u diskusiji izlagača i sudionika raspravljeni su brojni aspekti ugroženosti djece u cestovnom prometu, te su predloženi brojni zaključci koji će se koristiti za daljnje aktivnosti i promišljanja u zaštiti djece u prometu. Tijekom 2024. godine u planu je izrada zbornika radova izlagača s konferencije i drugih subjekata kako bi se doprinijelo daljnjim mogućnostima zaštite djece u prometu.
Konferenciju su moderirale i vodile pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i savjetnica pravobraniteljice za djecu Danijela Žagar, a pratile su je i savjetnica pravobraniteljice za medije Ljiljana Breulj Štimac iz Zagreba i Ana Albrecht Čekada.