Nastavno na pjevanje ustaških pjesama i isticanje spornih obilježja uoči nedavnog koncerta u Imotskom, pravobraniteljica za djecu ovim putem osuđuje svako veličanje razdoblja mržnje, netrpeljivosti i zločina počinjenih grubim kršenjem temeljnih ljudskih prava u hrvatskoj povijesti. Osobito je zabrinjavajuće kada ustaški pozdravi i riječi ustaških pjesama dolaze iz usta maloljetnih osoba, a da ih odrasli, koji su pritom uz njih, ne sprječavaju u korištenju takvih spornih pozdrava kojima se slave nedemokratske ideologije.
Ovom prilikom podsjećamo na priopćenje Ustavnog suda Republike Hrvatske iz 2020. godine, u kojem je sud ponovio svoje stajalište iz ranijih odluka da je ,,Za dom, spremni” ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Također, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je 22. siječnja 2019. konačnu odluku kojom je ustanovio da izraz „Za dom“ ne uživa zaštitu u okviru prava na slobodu izražavanja. Pri tome je potvrdio da je ustaški pokret proizašao iz fašizma, koji se temeljio i na rasizmu, te je simbolizirao mržnju prema ljudima drugačijeg vjerskog ili etničkog identiteta i ispoljavanje rasističke ideologije.
Ured pravobranitelja za djecu redovito upozorava na to da izostanak reakcije na slučajeve izraza netrpeljivosti i govora mržnje može ostaviti negativne posljedice te utjecati na porast nasilja nad i među djecom i mladima. Na svako isticanje neprimjerenih poruka u bilo kojem okruženju treba reagirati jasnom osudom i sankcijama i tako potvrditi da su agresivna komunikacija, nasilje i govor mržnje neprihvatljivi.
Djeca odrastaju u okruženju koje su stvorili odrasli. Nažalost, u našem društvu neprimjerena komunikacija široko je prisutna (primjerice, na sportskim terenima, u medijima, na društvenim mrežama i u javnom prostoru) i ne nailazi uvijek na osudu. Poruke nesnošljivosti i govor mržnje sve češće postaju sastavni dio ponašanja na okupljanjima na javnim mjestima (koncertima, sportskim događajima, prosvjedima i dr.), a da pritom izostaje odgovarajuća reakcija. Takvi se ispadi često prešućuju od strane nadležnih službi koje bi morale na njih reagirati. Upravo zbog izostanka reakcije, djeca i mladi zaključuju da su takvi iskazi mržnje i nesnošljivosti dio „atmosfere“ određenog događaja. Ukoliko ih nitko izravno ne upozorava na nedopustivost takvih iskaza, postoji rizik da će se i sama tako ponašati, čak i ako ih nitko posebno ne potiče na to.
Apeliramo na odgovornost odraslih, prije svega roditelja i drugih članova obitelji, odgojitelja, učitelja i ostalih koji se skrbe i/ili bave djecom i mladima, da djecu i mlade kroz odrastanje uče njihovim odgovornostima, o primjerenom odnosu prema drugima, toleranciji, razumijevanju i empatiji. U tom procesu učenja potreban je i jasan stav društva o nedopustivosti nasilja i govora mržnje i pravovremena reakcija na njih. U radu s djecom i mladima nužno je intenzivno raditi na odgoju usmjerenom prema snošljivosti i poštovanju svih ljudi, kao i protiv svake diskriminacije. Ovakvi incidenti pokazuju kako dosadašnji način provođenja građanskog odgoja kao međupredmetne teme nije dovoljan te da se škola, ali i šira zajednica, trebaju mnogo intenzivnije nego do sada angažirati u odgoju za demokratsko građanstvo i poštovanje ljudskih prava.