Na panel raspravi “Participacija djece u školi – važan čimbenik mentalne dobrobiti djeteta” koju je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević održala 4. listopada 2022. u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u povodu Dječjeg tjedna, raspravljalo se o važnosti dječje uključenosti i sudjelovanja u životu škole za sveukupni djetetov pozitivni doživljaj škole i njegovu mentalnu dobrobit. Želimo da se svako dijete dobro osjeća u svojoj školi! – zajednička je poruka ovoga skupa u kojem su, uz stručnjake iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, te akademske zajednice i odgojno-obrazovne radnike, sudjelovali i učenici – članovi Mreže mladih savjetnika i Foruma mladih 16+, stalnih savjetodavnih tijela pravobraniteljice za djecu.
Pravobraniteljica je odabirom teme panela željela istaknuti povezanost dva važna prava djece: prava na participaciju i prava na zaštitu zdravlja, odnosno na mentalnu dobrobit djeteta, budući da na tu vezu upućuju i rezultati istraživanja o dječjoj participaciji u školi, koje je Ured pravobraniteljice za djecu proveo 2017. i 2018. To je istraživanje pokazalo da su učenici koji su imali više izražen osjećaj pripadnosti školi bili zadovoljniji svojim sudjelovanjem u razredu i školi te su vidjeli više mogućnosti za participaciju djece. Posebno je zabrinjavajući bio nalaz da čak četvrtina učenika ne osjeća povezanost s učenicima i odraslima u svojoj školi i nisu sretni u školi koju pohađaju, što svakako poziva na akciju, a dio te akcije trebao bi biti i poticanje participacije djece u školi – čulo se na panel raspravi.
Pozdravljajući okupljene ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać istaknula je kako je u školama danas sve manje djece, ali su ona sve osjetljivija, stoga školama treba osigurati različite edukacije uz pomoć psihologa i drugih stručnjaka.
Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac rekla je da ministarstvo čini sve kako bi participacija djece u školi dobila svoje zasluženo mjesto i važnost te, kako bi djeca bila uključena u sva područja života koje škola može dati, a dodala je i kako će rasprava pravobraniteljice pridonijeti da participacija ne bude samo slovo u zakonodavnom okviru.
Pravobraniteljica Pirnat Dragičević tom je prilikom ponudila okupljenima publikacije svojega ureda koji se odnose na sudjelovanje djece: znanstvenu knjigu “Participacija djece u školi”, koja detaljno izvještava o rezultatima istraživanja provedenog u osnovnim i srednjim školama, ilustriranu publikaciju za djecu “I JA ŽELIM SUDJELOVATI! – Participacija djece u školi”, koja sažeto prikazuje zaključke istraživanja na način prilagođen djeci, te letak za djecu i mlade “Participacija djece – što je to?”. Također je ponudila pomoć svojega Ureda u edukaciji učitelja i nastavnika o ovim temama.
Nudimo našu podršku svima koji žele jačati participaciju djece u školi – jer smo uvjereni da će to poboljšati ukupno ozračje u školi i pridonijeti mentalnoj dobrobiti djece u školi. Spremni smo doći u škole i razgovarati s odgojno-obrazovnim radnicima i djecom o tome, te zajednički razvijati dijalog o ovim temama koje još uvijek izazivaju dosta nedoumica i pitanja, poručila je pravobraniteljica.
Prije rasprave voditeljica istraživanja „Participacija djece u školi“ izv. prof. dr. sc. Ivana Borić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu predstavila je rezultate istraživanja, ali i druge novije spoznaje o participaciji djece. U istraživanju je sudjelovalo više od 2700 učenika te više od 460 odraslih, a ohrabruje da su svi potvrdili da dječju participaciju smatraju važnom. No, učenici su ocijenili da ona u praksi ne funkcionira najbolje jer je dječje sudjelovanje često samo formalno (npr. putem učeničkih vijeća), da više prilika za to imaju uspješniji i „hrabriji“ učenici, te da je dječje sudjelovanje često više simbolično, te ne znači i stvarnu mogućnost utjecaja na važne odluke u školi koje se tiču djece. Nastavnici, s druge strane, i sami priznaju da im nedostaju znanja i vještine za poticanje participacije djece, budući da ih nisu imali prilike steći u inicijalnom obrazovanju niti u stručnom usavršavanju. Istaknula je i kako novija istraživanja sve više ističu važnost kompetencija odraslih da čuju i razumiju ono što im djeca imaju reći.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić, koja vodi projekte Ureda pravobraniteljice u području participacije djece, detaljnije je objasnila pojam djetetovog prava na participaciju, objašnjavajući na koji način to pravo tumači Opći komentar broj 12 UN-ovog Odbora za prava djeteta – o pravu djeteta da se njegovo mišljenje sasluša i uzme u obzir. Prema tom dokumentu, glavne sastavnice sudjelovanja su: informiranost djeteta, dobrovoljnost, poštovanje stajališta djeteta, relevantnost teme, pristup prilagođen djeci, inkluzivnost, potpora kroz obrazovanje – i djeci i odraslima, sigurnost djece, te odgovornost odraslih u postupanju s informacijama dobivenim od djece. Ključno u participaciji djece nije samo da se čuje glas djece, već da se djeci omogući utjecaj na donošenje odluka, a to ujedno znači da odrasli s djecom trebaju stvarati odnos uzajamnog uvažavanja i ravnopravnog dostojanstva, u kojem se cijeni doprinos djeteta u zajedničkom rješavanju problema.
Upravo s tim ciljem u panel raspravu su pozvani učenici, dvoje članova Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice, Karla Lea Čerkuć i Jan Veljača, koji su iznijeli stajališta MMS-a o participaciji djece u školi. Moderatorica rasprave D. Osmak Franjić pitala ih je kako oni vide povezanost između participacije djece u školi i njihove mentalne dobrobiti, te kako škola i nastavnici, ali i sami učenici, mogu pridonijeti tome da se djeca osjećaju ugodno i motivirano u školi.
Mladi savjetnici istaknuli su da ostvarivanje participativnih prava djece vodi izgradnji boljih odnosa, a time i jačanju samopouzdanja, stvaranju bolje slike o sebi i smanjivanju anksioznosti učenika, te da aktivna participacija za dijete treba značiti sigurno i ugodno okruženje koje će pridonijeti većem zadovoljstvu, a i produktivnosti učenika te mentalnome zdravlju.
A što je sve djeci potrebno da bi se u školi osjećala motivirano i dobro?
Mladi savjetnici naveli su da je to dobar odnos s kolegama i profesorima, što uključuje i mogućnost individualnih razgovora s razrednikom te uzajamno poštovanje djece i odraslih. Istaknuli su važnost uređenja učionica u kojima učenici provode cijeli dan te pogotovo udobnijih školskih stolaca, te podsjetili na probleme s prijevozom koji znatno opterećuju učenike koji stanuju daleko od škole.
Osim individualnih razgovora razrednika s učenicima, važno je povećati broj sati razrednika, kako bi bilo više prilika za razgovor s cijelim razredom – što su ujedno i prilike za participaciju učenika, te omogućiti redovito sastajanje i efikasan rad vijeća učenika. Prijedlog je MMS-a i da se učenici uključe u vrednovanje rada nastavnika. Učenici mogu pridonijeti kvaliteti ukupnog školskog ozračja te mladi savjetnici pozivaju da ih se uključi u donošenje odluka o trajanju odmora, promjenama u školi, načinu ispitivanja i ocjenjivanja, kao i o školskoj prehrani, izletima i slično. Također mogu sudjelovati u organiziranju vršnjačke pomoći u učenju.
U panel raspravi sudjelovale su i Vesna Šerepac kao predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja, zatim voditeljica Odjela za predškolski odgoj i osnovno školstvo u Agenciji za odgoj i obrazovanje Vladimira Brezak, te Višnja Pavlović iz Foruma za slobodu odgoja. One su, s obzirom na nalaze istraživanja pravobraniteljice za djecu koji upućuju na nezadovoljstvo i osjećaj „nepovezanosti“ učenika s vršnjacima i odraslima u školi, istaknule da je, nakon proteklih dviju pandemijskih godina i razornih potresa, danas zasigurno još i više takvih problema u školama. Zajednički je zaključak da je, osim s nastavnicima i učenicima, nužno razvijati i odnose škole s roditeljima, s obzirom na učestale sukobe i pritužbe roditelja, koji nerijetko nepovoljno utječu i na djetetov odnos prema školi. Osobito važnima istaknute su kompetencije razrednika koji trebaju biti i podrška učenicima, ali i graditelji suradnje s roditeljima.
Predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja V. Šerepac istaknula je da je ministarstvo svjesno velikih izazova i u pogledu potreba infrastrukture i gradnje sigurnog okružja u školama i u pogledu nužne potpore učenicima – kroz pomoć djeci s teškoćama u razvoju, dopunsku, dodatnu i izbornu nastavu, stručne suradnike i drugo.
U suočavanju s tim izazovima važna nam je suradnja i s osnivačima škola, i s pravobraniteljicom za djecu i Mrežom mladih savjetnika, te Nacionalnim vijećem učenika. Želimo da učenici osjećaju da su njihova razmišljanja dobrodošla, da nam signaliziraju što im je važno u školi, te svi zajedno trebamo doći do modela koji će to omogućiti, istaknula je V. Šerepac.
Svi su pozdravili mogućnost stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u području participacije učenika, a savjetnica pravobraniteljice D. Osmak Franjić najavila je da Ured pravobraniteljice za djecu, u suradnji sa stručnjacima, priprema Kurikulum za poučavanje o dječjim pravima i participaciji, koji će zacijelo pripomoći jačanju kompetencija nastavnika za poticanje participacije učenika. (Fotografije: Ured pravobraniteljice za djecu i Hina, T. Pavlek)