U povodu niza neprimjerenih objava u medijima, u vezi sa slučajem nestale 13-godišnje djevojčice iz Primorsko-goranske županije, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić je 17. kolovoza 2017. uputila javni apel novinarima i urednicima tiskanih i elektroničkih medija. Tom prilikom ih je pozvala da u izvještavanju o djeci poštuju propise i standarde struke koji se odnose na zaštitu privatnosti te da u svakoj situaciji daju prednost zaštiti dobrobiti djece o kojoj izvještavaju. U nastavku objavljujemo apel pravobraniteljice.
Uključenost i pomoć medija iznimno je vrijedna u potrazi za nestalom djecom u čemu je dragocjen njihov doprinos u mobiliziranju široke javnosti kako bi se djecu pronašlo i zaštitilo. Nažalost, unatoč dobrim namjerama, ponekad se događa da mediji prilikom izvještavanja o nestaloj djeci ili djeci koja su u bijegu ozbiljno povrijede prava djece, kao što se ovih dana dogodilo u povodu nestanka 13-godišnje djevojčice s područja Primorsko-goranske županije. Podsjećamo da pristanak roditelja ili skrbnika na objavljivanje podataka o djetetu nije uvijek u skladu sa zaštitom djetetovog najboljeg interesa, stoga je važno da novinari u svakom pojedinačnom slučaju slijede stručne smjernice za izvještavanje o djeci i novinarski etički kodeks. Stoga i ovom prilikom ponavljamo preporuku o zaštiti privatnosti prilikom medijskoga izvještavanja o nestaloj djeci.
Kad se traga za nestalim djetetom važno je reagirati što prije te je tada objava djetetove fotografije i osnovnih podataka nedvojbeno u njegovom interesu. Međutim, apsolutno je nedopustivo da novinari pritom iznose pojedinosti koje zadiru u djetetovu intimu, o djetetovim obiteljskim odnosima i prilikama, nagađanja o djetetovim intimnim vezama, o mogućoj „krivnji“ ili odgovornosti drugih maloljetnika u vezi s djetetovim nestankom ili bijegom jer to nisu informacije za javnost.
Objava identiteta nestale djece opravdana je samo do trenutka dok ih se ne pronađe. Nakon toga medijsko izvještavanje o slučaju u pravilu bi trebalo prestati. Ako novinar procijeni da treba dodatno istražiti i upozoriti na propuste sustava u vezi s time, u daljnjem izvještavanju mora potpuno zaštititi identitet djeteta.
U izvještavanju o slučaju nestale 13-godišnjakinje, koji je proteklih dana privukao veliku pozornost svih medija, ozbiljno je prekršen Kodeks hrvatskih novinara, koji zahtijeva od svih medijskih djelatnika da ponajprije štite interes svakoga djeteta o kojem izvještavaju. Taj je zahtjev svakako ispred potrebe da se udovolji znatiželji javnosti. U pojedinim medijskim objavama također su prekršene odredbe o zaštiti privatnosti djece iz Zakona o medijima, te Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima.
Pozivam medije da prestanu objavljivati fotografije i pojedinosti o privatnom životu djece koja su sada već pronađena. Također pozivam i da se iz online izdanja medija uklone fotografije i objave koje mogu štetiti uključenoj djeci jer će u protivnom te informacije, nažalost, još jako dugo ostati široko dostupne što može dodatno ugroziti prava djece i otežati rješavanje problema.
Očekujem da će se nadležne institucije, a ponajprije centri za socijalnu skrb i policija, maksimalno angažirati na daljnjoj zaštiti dobrobiti uključene djece, ali nema potrebe da mediji dalje u to budu uključeni te je nedopustivo da i dalje objavljuju informacije kojima ugrožavaju dobrobit djece. Uloga medija svakako je korisna u upozoravanju i podizanju javne svijesti o mogućim nestancima djece, bježanju djece iz obiteljskoga doma ili institucija, ali na općoj razini i s namjerom da se takve pojave spriječe, odnosno da se i djecu i njihove roditelje ili skrbnike uputi u to od koga tražiti pomoć u takvim situacijama.
Pravobraniteljica za djecu
Ivana Milas Klarić