Hrvatski sabor proglasio je 21. listopada Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa s ciljem podizanja javne svijesti te smanjenja broja prometnih nesreća i stradalih osoba. Prošle je godine taj nacionalni dan prvi put obilježen u Hrvatskoj. U povodu Nacionalnog dana sigurnosti na cestama pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević poziva sve građane da se odgovorno ponašaju u prometu, posebno radi zaštite djece kao ranjivih sudionika u prometu.
Prema podacima MUP-a, već je u prvom polugodištu 2021. poginulo petero djece (u dobi do 18 godina), a ta je brojka, nažalost, nastavila rasti u drugoj polovini godine. Prema preliminarnim podacima, od početka 2021. do 15. listopada 2021. u Hrvatskoj je u prometu poginulo čak 14 djece, što je zastrašujući broj. Petero djece poginulo je u svojstvu vozača, sedmero u svojstvu putnika, a dvoje kao pješaci. Osim toga, teške tjelesne ozljede u prometu je zadobilo 191 dijete, dok je 879 djece pretrpjelo lake tjelesne ozljede. Ovo su svakako zabrinjavajuće brojke koje obvezuju državu da unaprijedi cestovnu sigurnost i uloži dodatne napore kako bi se spriječilo stradavanje djece u prometu.
Djeca i mladi posebno su ugrožena skupina u prometu, prvenstveno zbog svoje dobi, razvojnih ograničenja, nedostatka iskustva i nemogućnosti sagledavanja opasnosti i rizika u prometu, te mogućih teških posljedica. Sigurnost djece u prometu je briga i odgovornost odraslih koji moraju poduzeti sve kako bi zaštitili djecu. Zaštiti sigurnosti svih sudionika u prometu trebale bi pridonijeti i najavljene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima će se urediti i prometovanje električnih romobila i sličnih uređaja na električni pogon. Nadamo se i da nove okolnosti života i školovanja u uvjetima pandemije neće dovesti u pitanje provedbu preventivnih programa te preporučujemo ulaganje napora i u tom području, u interesu djece.
Prema podacima Europske komisije o stanju sigurnosti u prometu, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste, s 18 smrtnih stradanja na milijun stanovnika u prošloj godini, a Rumunjska je na začelju sa čak 85 smrti u prometu na milijun ljudi. U Hrvatskoj je u 2020. bilo 58 poginulih u prometu na milijun stanovnika, dok je prosjek u Europskoj uniji 42.
U nedavno prihvaćenoj rezoluciji Europskog parlamenta o sigurnosti na cestama EU-a (The resolution on EU road safety, https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20210930IPR13926/europski-parlament-trazi-mjere-za-vecu-sigurnost-na-cestama), prihvaćenoj 6. listopada 2021., naglašava se kako godišnje u Europskoj uniji u prometu život izgubi oko 22.700 ljudi, a oko 120 000 ih zadobije teške ozlijede. Europska unija postavila si je cilj smanjivanja stope smrtnosti u prometu od 2010. do 2020. godine za 50 posto, ali ga nije uspjela ostvariti. Ipak, stopa smrti na cestama u tom je razdoblju smanjena za 36 posto.
Zastupnici Europskog parlamenta upozorili su kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30 posto smrtonosnih sudara na cesti, te inzistiraju na nultoj toleranciji za vožnju pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25 posto svih smrtnih stradanja na cestama. Također traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektroničkih uređaja vozača opcijom “sigurnog načina vožnje”, zagovaraju veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost. Pozivaju države članice da uspostave nacionalne fondove za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u projekte cestovne sigurnosti, a Komisiju da ustanovi europsku agencija za cestovni promet kako bi se podupirao održivi, sigurni i pametni cestovni prijevoz.