Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i njezina savjetnica Davorka Osmak Franjić su 9. ožujka 2023. u Hrvatskom saboru sudjelovale na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na kojoj su se okupili stručnjaci iz područja dječje psihijatrije, predstavnici resornih ministarstava, drugih pravobraniteljskih institucija te predstavnici zdravstvenih ustanova iz cijele Hrvatske kako bi raspravljali o stanju dječje psihijatrije.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac u uvodnom je obraćanju naglasila kako u području zaštite mentalnog zdravlja djece postoji niz poteškoća koje su vezane za neodgovarajuće uvjete liječenja, nedovoljan broj stručnjaka koji rade s djecom, izostanak nacionalnog strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije. Također je podsjetila kako je postojanje problema i potrebu unaprjeđenja zaštite mentalnog zdravlja djece u našoj zemlji prepoznao i Odbor za prava djeteta UN-a koji je još u rujnu 2014. godine Hrvatskoj preporučio da poduzme sve potrebne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća potpora djeci kojoj je potrebna zdravstvena zaštita mentalnog zdravlja. Podsjetila je kako su od tada institucije pravobranitelja u svojim izvješćima upozoravale na probleme i stanje dječje psihijatrije Hrvatskoj, a i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku je 14. studenog 2018. godine održao tematsku sjednicu na temu “Dječja i adolescentna psihijatrija u Republici Hrvatskoj – gdje smo sada?“, no od tada je prošlo pet godina, a gorući problemi u međuvremenu nisu riješeni i implementirani.
Uvodno izlaganje održao je inicijator ove tematske sjednice prof. dr. sc. Ivan Begovac, specijalist dječje i adolescentne psihijatrije, pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb, ujedno i voditelj Referentnog centra za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva. Podsjetio je kako je dječja i adolescentna psihijatrija od 2011. godine kao specijalizacija odvojena od odrasle i ima niz specifičnosti. Između ostaloga, u liječenju djece je ključan multidisciplinarni pristup i terapija uz uključivanje drugih struka, pedijatara, psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta, edukatora i rehabilitatora, pedagoga i logopeda. Iznio je i podatak kako se gotovo 50 posto psihičkih teškoća javi prije 14. godine, a do 24. dvije trećine, ukazavši na to kako je od iznimne važnosti da se što ranije uoči problem psihičkih teškoća koje su onda, kako navodi, u toj dobi rješive u 70 do 80 posto slučajeva. Kao najveće probleme naveo je nedostatan broj stacionarnih kreveta, manjak specijalista i nepostojanje strateškoga plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je kako djeca ne mogu čekati rješenja čija se ostvarenja planiraju za budućnost, već da očekuje od nadležnih subjekata da rješenja pronađu odmah i sada jer dijete intervenciju, liječenje, stručnu podršku i pomoć treba sada, a ne za nekoliko godina.
Smatramo kako djeci mora biti osigurana psihološka prva pomoć u školama, koju mogu pružiti i educirani odgojno-obrazovni radnici, zatim stručna psihološka pomoć koju će pružati psiholozi u sustavu obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva koji moraju biti dostupni svakom djetetu, neovisno o tome gdje živi, te konačno i psihijatrijska pomoć dječjih i adolescentnih psihijatara, u slučaju kad je to potrebno.
U pogledu stanja u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji, iznimno važan i još uvijek neriješen problem odnosi se na osiguranje dostatnih kapaciteta za stacionarno liječenje djece.
Prethodnih godina smo u više navrata upućivali preporuke te organizirali zajedničke sastanke s predstavnicima Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež (Kukuljevićeva), osnivača i Ministarstva zdravstva s ciljem pronalaženja rješenja za poboljšanje prostornih uvjeta za rad Bolnice, no, nažalost, još uvijek nema vidljivih pomaka.
Ministarstvu zdravstva smo i 2022. godine uputili preporuku o potrebi povećanja broja specijalizacija dječjih i adolescentnih psihijatara, kao i povećanja kapaciteta za hospitalizaciju djece i adolescenata u ustanovama koje ispunjavaju uvjete za smještaj i liječenje djece odvojeno od punoljetnih osoba, ne samo u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež, već i u KBC-ima Zagreb, Osijek i Rijeka, uz osiguranje uvjeta za 24-satnu hitnu psihijatrijsku ambulantu za prijem djece.
Isto bi trebalo osigurati i u KBC-u Split koji se još ne nalazi na listi ustanova u kojima se djeca liječe odvojeno od odraslih.
Preporučili smo da se za svaki zavod/odjel unutar KBC-a koji se bavi dječjom i adolescentnom psihijatrijom, unutar stacionarnih kapaciteta osigura zasebno odvojeni smještaj djece i mladih, kao i ustrojena jedinica zatvorenog tipa, s primjenom mjera odvajanja i ograničavanja.
Preporučili smo i da se cijene dijagnostičkih i terapijskih postupaka (DTP) prilagode složenosti pregleda i obrade te da se osigura model ugovaranja s HZZO-om kako bi cijena pružene usluge pokrila sve troškove rada uvjetovane normativima.
Radi veće zašite prava djece počinitelja kaznenih djela u stanju neubrojivosti, predložili smo da se osigura psihijatrijska ustanova koja ispunjava potrebne uvjete za prisilni smještaj neubrojive djece te za njihovo liječenje na slobodi.
Postoji i potreba osiguranja odgovarajuće podrške i stručne pomoći djeci s problemima u ponašanju i problemima mentalnoga zdravlja, djeci/mladima s problemima mentalnog zdravlja, a koji su lišeni slobode, kao i osiguranje odgovarajuće skrbi o mentalnom zdravlju djece s višestrukim teškoćama koja su smještena u ustanovama socijalne skrbi i koja uz svoju osnovnu teškoću imaju i teškoće mentalnog zdravlja.
Sudionici tematske sjednice otvorili su niz tema vezanih uz izazove dječje psihijatrije govoreći iz perspektiva institucija koje predstavljaju, posebice oni koji rade izravno s djecom i mladima. Psihijatrica Ljubica Paradžik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež je navela kako je porast broja hitnih hospitalizacija u 2019. godini bio 1448, dok je u 2022. godini on iznosio 2264, što je povećanje od 56 posto. Istaknula je i kako Bolnica raspolaže s 37 kreveta, no nerijetko imaju i 42 pacijenta. U Bolnici se liječe djeca iz cijele Hrvatske jer se radi o jedinoj specijaliziranoj Bolnici u kojoj se djeca mogu liječiti uz primjenu nužnih mjera odvajanja i ograničavanja, a u kojoj se suočavaju s problemom nedostatnih prostornih kapaciteta i nedovoljnim brojem stručnog kadra. Upozorila je i na značajan porast suicida u 2022. u odnosu na prošle godine. Za daljnje unaprjeđenje dječje i adolescentne psihijatrije istaknuta je važnost kompletiranja timova za dječju i adolescentu psihijatriju u svim važnim centrima i bolnicama, daljnje raspisivanje natječaja za specijalizaciju dječje psihijatrije te osiguravanje adekvatnog smještaja kao i dovoljnog broja kreveta. Posebno je naglašena važnost multidisciplinarnog pristupa kao i pružanje pravovremene prve psihološke pomoć svakome kome je potrebna. Također je naglasila potrebu pružanja podrške i edukacije za djelatnike u vrtićima, školama i drugim odgojno-obrazovnim institucijama kao i potrebu osiguravanja dovoljnog broja stručnog kadra, posebice psihologa. (Foto: www.sabor.hr)