Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mlade, u sklopu svojih aktivnosti educiranja stručnjaka organizirala je 25. listopada 2022. Okrugli stol pod naslovom “Djeca i mediji”. Moderatorica skupa sutkinja Visokog kaznenog suda RH dr. sc. Lana Pető Kujundžić istaknula je važnost ove teme u pogledu zaštite prava djece, i s obzirom na način kako se djecu prikazuje u medijima i s obzirom na pristup djece suvremenim medijima koji su postali neizbježni dio njihove svakodnevice.
Izlaganja na skupu održali su Ana Raić-Knežević, novinarka Telegrama, Ivan Fedor, novinar Radio Sljemena i član Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Nedjeljko Marković, socijalni radnik, predsjednik Udruge Pragma, dr. sc. Željana Ivanuša, novinarka i predavačica na Fakultetu političkih znanosti i Maja Flego, savjetnica pravobraniteljice za djecu.
Na koje sve načine mediji utječu na djecu, kako omogućiti da se maksimalno iskoriste dobri učinci a umanje oni loši, te kako zaštititi djecu od rizika i tko je sve u tome odgovoran i dužan postupati – pitanja su na koja su izlagači ponudili neke moguće odgovore.
Informirali su o zakonskom okviru koji regulira medijske prakse, kao i o etičkim standardima profesije, koji su dijelom poboljšali medijske prakse, ali zasad još nedovoljno. Nažalost, medijski djelatnici često nisu upoznati ni s propisima ni s etičkim kodeksima, poput Kodeksa časti hrvatskih novinara koji veliku pažnju posvećuje zaštiti dobrobiti djece. Upozorila je na to dr. Ivanuša, dodavši da je potrebno o tome redovito educirati novinare, ali i inovirati spomenuti kodeks, te se zauzela za to da medijske kuće razvijaju vlastite kodekse postupanja, koji među ostalim reguliraju i zaštitu djece u odnosu na medije.
To je ujedno i jedna od preporuka pravobraniteljice za djecu, koje je predstavila njezina savjetnica Maja Flego u svojem izlaganju “Zaštita privatnosti i dostojanstva djece u medijima – preporuke pravobraniteljice za djecu”. Dala je i pregled posebno osjetljivih situacija koje zahtijevaju povećani oprez novinara u izvještavanju o djeci kako se ne bi ugrozila njihova dobrobit, a to su naročito: seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece, nasilje nad djecom, suicidi, neprihvatljivo ponašanje djece, djeca u alternativnoj skrbi, djeca s teškoćama u razvoju i teškim bolestima, migranti… U mnogim takvim situacijama nužno je potpuno zaštititi identitet djeteta, a u nekima je još važnije štititi djetetovo dostojanstvo, ne iznositi informacije zbog kojih bi dijete moglo biti izloženo neugodnostima, poruzi ili opasnosti, razviti lošu sliku o sebi i trpjeti druge posljedice.
Novinarka A. Raić Knežević upozorila je da djeca nisu dovoljno zaštićena od štetnih sadržaja u medijima, ali ni od toga da se o njima izvještava senzacionalistički, te da postojeći mehanizmi zaštite nisu učinkoviti. Novinar I. Fedor mnogo više se bavio društvenim mrežama čiji sadržaji su djeci najprivlačniji. Podsjetio je na sve veći jaz među generacijama u pristupu medijima i načinu njihova korištenja, zbog čega je znatno otežana mogućnost utjecaja odraslih na medijsko ponašanje i navike djece, a rizici su sve veći zbog izloženosti djece vrlo opasnim izazovima.
S druge strane, N. Marković istaknuo je da je utjecaj roditelja, obitelji, škole ipak najvažniji u djetetovu odrastanju i svakako ga je nužno bolje iskoristiti u zaštiti djece, pri čemu „sotoniziranje medija“ ne pomaže. Naglasio je važnost medijskog odgoja, ali i snažnih kampanja o sigurnosti djece na internetu i sl., te podsjetio da i novinari trebaju podršku i edukaciju u izvještavanju o djeci, kao i o drugim ranjivim skupinama.