U Hrvatskom saboru je 5. travnja 2022., na inicijativu Kluba zastupnika SDP-a, održan okrugli stol s temom „Kakva nam cjelodnevna škola treba?“. Na okruglom stolu sudjelovala je savjetnica pravobraniteljice za djecu Ivona Makvić Salaj.
Na okruglom stolu raspravljalo se o promjenama koje donosi predloženi Eksperimentalni program Osnovna škola kao cjelodnevna škola iz različitih perspektiva: djeteta, roditelja, učitelja, ravnatelja, osnivača škola te opće društvene perspektive. Sudionici ovoga događaja bili su stručnjaci iz područja obrazovanja – predstavnici učitelja, ravnatelja, roditelja, sindikata, državnih i obrazovnih institucija, civilnog društva, akadmeske zajednice te osnivača škola.
Nakon uvodnog obraćanja potpredsjednice Hrvatskog sabora i Kluba zastupnika SDP-a Sabine Glasovac, perspektivu učitelja iznijeli su Željko Stipić, predsjednik Sindikata „Preporod“, Sabina Frgec, predsjednica Vijeća roditelja OŠ “Stubičke toplice” i učiteljica u OŠ “Oroslavje” te Miša Majkić Vukčević, učiteljica u OŠ “Viktorovac” u Sisku. Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ „A.G. Matoš“ Zagreb, Igor Matijašić, ravnatelj OŠ „Milan Lang”u Bregani, Tatjana Bandera Mrakovčić, ravnateljica OŠ „Nikola Tesla“ u Rijeci u kojoj se cjelodnevna nastava provodi već više od 40 godina predstavili su perspektivu ravnatelja o eksperimentalnom programu cjelodnevne škole. Perspektivu djeteta predstavila je Ivona Makvić Salaj, savjetnica pravobraniteljice za djecu dok su o cjelodnevnoj nastavi iz opće društvene perspektive izlagale Zrinka Ristić Dedić, viša znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja i Eli Pijaca Plavšić, dugogodišnja izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja. O perspektivi lokalne zajednice u provedbi programa cjelodnevne škole izlagali su Sandra Krpan, zamjenica gradonačelnika Rijeke i Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje u Gradu Zagrebu.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Ivona Makvić Salaj, polazeći prvenstveno od zaštite najboljeg interesa djeteta, govorila je o važnim pitanjima koja proizlaze iz Nacrta Eksperimentalnog programa – Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja.
Ured pravobraniteljice za djecu podržava reformu osnovnog obrazovanja kroz projekt uvođenja cjelodnevne nastave u osnovne škole, pristup i ciljeve kojima se, kako se u eksperimentalnom programu navodi, nastoje osigurati jednake mogućnosti i uvjeti osnovnoškolskog obrazovanja za svu djecu, smanjiti razlike u mogućnostima i uvjetima osnovnih škola, olakšati tranzicija između više razina obrazovanja (od predškolske razine obrazovanja do visokog obrazovanja), povećati kvalitetu obiteljskog života, poboljšati društveni status učitelja, jačati kapacitete osnivača škola. Stav je Ureda da je donošenju nacrta eksperimentalnog programa trebala prethoditi opsežna javna rasprava u koju su trebali biti uključeni svi dionici osnovnog obrazovanja – učenici, roditelji, odgojno-obrazovni radnici, ravnatelji škola, stručnjaci iz područja obrazovanja i predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivači osnovnih škola.
Naglašena je zabrinutost kako će djeca doživjeti promjene koje donosi cjelodnevna škola o kojima ih se nije pitalo, nije se uzelo u obzir njihovo mišljenje te ih se nije pravodobno upoznalo s reformom i uvođenjem cjelodnevne škole, imajući u vidu činjenicu da je u istraživanju Ureda pravobraniteljice za djecu o participaciji djece u školi, u kojem je sudjelovalo više od 3 000 učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, čak ¼ djece izjavila da se ne osjeća dobro u školi. Djeca i mladi putem Mreže mladih savjetnika, kao savjetničkog tijela pravobraniteljice za djecu, te kroz susrete i radionice pravobraniteljice s učenicima osnovnih i srednjih škola, izrazila su zabrinutost oko provedbe cjelodnevne škole koju zamišljaju kao cjelodnevno sjedenje u klupama i učenje dodatnih novih sadržaja. Stoga je preporučeno da se u školama koje će se javiti na javni poziv za provedbu eksperimentalnog programa provede savjetovanje s učenicima, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima i predstavnicima lokalne zajednice.
U nacrtu eksperimentalnog programa nije objašnjeno kako će se uvođenje cjelodnevne nastave odraziti na obrazovanje djece s teškoćama u razvoju integrirane u redovne razredne odjele, one u djelomičnoj integraciji i u posebnim razrednim odjelima, djece s teškoćama u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (centrima za odgoj i obrazovanje), djece u riziku za razvoj problema u ponašanju i djece s problemima u ponašanju, djece za koju se na temelju rješenja nadležnih područnih zavoda za socijalnu skrb provodi program poludnevnog boravka u nekim školama kao oblik selektivne prevencije, djece pripadnika nacionalnih manjina, darovite djece, djece s problemima mentalnog zdravlja, djece žrtve nasilja i druge ranjive skupine djece.
Naglašena je i upitna budućnost učenika koji uz redovnu školu pohađaju i umjetničku školu jer je nejasno na koji će se način provoditi umjetničko obrazovanje u osnovnim umjetničkim školama s obzirom na predviđeno trajanje cjelodnevne nastave.
Zbog neujednačenih uvjeta obrazovanja u osnovnim školama, dovodi se u pitanje postizanje navedenih ciljeva ove reforme. Primjerice, sve škole nemaju potreban broj stručnih suradnika, školsku dvoranu, blagovaonu i druge uvjete iz DPS-a, a iz nacrta eksperimentalnog programa nije razvidno na koji će se način i kojom dinamikom to osigurati.
Ujedno, zbog neujednačenih uvjeta u lokalnim zajednicama u pogledu ponude i mogućnosti provedbe slobodnih aktivnosti, ostaje nejasno kako će se to odraziti na provedbu aktivnosti predviđenih programom B2 u sklopu cjelodnevne škole. Upitna je dostatnost i primjerenost školskih prostora za izvedbu slobodnih aktivnosti koje mogu biti raznovrsne od učenja stranih jezika do sportskih aktivnosti.
Stav je Ureda pravobraniteljice za djecu kako je predviđeni rok za uvođenje eksperimentalnog programa u škole (šk. god. 2023./2024.) preuranjen. Smatramo da bi primjereniji rok bio početak šk. god. 2024./2025., a da se naredna školska godina iskoristi za kvalitetnu edukaciju i pripremu odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja za provedbu sadržajnog i organizacijskog aspekta cjelodnevne škole kao i za bolju informiranost i osviještenost svih dionika ovoga procesa. (Foto: www.sabor.hr)