U prostoru Tribina grada Zagreba 22. veljače 2018. održan je Okrugli stol “Medijska pismenost u perspektivi novog kurikuluma: prilike i prijetnje”, koji je organiziralo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK). Na skupu je prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu predstavio rezultate za Hrvatsku iz komparativnog europskog istraživanja EU Kids Online o medijskim navikama djece i roditelja. Također je dr. sc. Lana Ciboci predstavila rezultate analize razine medijske pismenosti učenika te zastupljenosti tema iz medijske kulture u kurikulumu hrvatskog jezika za osnovnu školu.
Među pozvanim izlagačima na skupu je bila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević koja je istaknula važnost medijske pismenosti djece u kontekstu prava djeteta. Riječ je o jednoj od ključnih vještina za 21. stoljeće i zato je nužno da svako dijete, po mogućnosti od vrtića, a posebno tijekom osnovne i srednje škole, dobije sustavno medijsko obrazovanje, naglasila je. To uključuje i sposobnost sigurnoga korištenja interneta, ali i kritičke analize i vrednovanja medijskih sadržaja te kreiranja i vlastitih dječjih medijskih sadržaja. Pravobraniteljica je spomenula i da najnovija Strategija Vijeća Europe za prava djeteta ističe kako digitalni svijet djeci pruža bogatstvo mogućnosti te se pristup internetu i digitalnoj pismenosti smatra sastavnim dijelom prava djeteta na slobodu izražavanja, na sudjelovanje i na obrazovanje. Podržala je i brojne pojedinačne inicijative u području medijske pismenosti, ali i upozorila da one zasad ipak nisu dostupne većini djece.
Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj najavila je kako će se u obaveznom predmetu informatike, koji se uvodi sljedeće školske godine za 5. i 6. razred, naći i tema pod naslovom e-društvo koja se posebno bavi sigurnošću djece na internetu.
Viša savjetnica za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje dr. sc. Marijana Češi istaknula je da i u drugim nastavnim predmetima valja naći prostora za poučavanje o medijima te je govorila o uvjetima i nekim teškoćama u realizaciji sadržaja medijske kulture u nastavi hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, uključujući nedovoljnu satnicu, nedovoljnu pripremljenost nastavnika za taj dio nastave i oskudne materijale za učenje. To se podudara s nalazima istraživanja dr. Ciboci, koji pokazuju da učitelji smatraju da za kvalitetnu provedbu medijske kulture treba povećati satnicu medijske kulture, osuvremeniti sadržaje, osigurati nastavne materijale i dodatna usavršavanja za nastavnike na tom području.
Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović prikazao je inicijative Agencije za elektroničke medije u tom području te najavio novi projekt, u suradnji s UNICEF-om, pod nazivom “Dani medijske pismenosti” koji će se održati u travnju. Za intenzivnije otvaranje škole za sadržaje medijske pismenosti zauzeo se i predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković, koji je i vanjski član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora.
Na skupu je predsjednik DKMK-a prof. dr. sc. Labaš predstavio njihov novi projekt pod nazivom “Medijskom pismenošću protiv grupa mržnje i elektroničkog nasilja” koji je, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, započeo u siječnju 2018., a uključuje radionice za djecu, roditelje, nastavnike i stručne suradnike u 13 hrvatskih županija.
Nacionalni EU Kids Online koordinator prof. dr. sc. Igor Kanižaj predstavio je još jedan projekt DKMK-a pod nazivom “Razmisli o medijima – učinkovita analiza propagande” koji se provodi kroz program Media Literacy for All sa šest partnera iz Europe i uz potporu Europske komisije. Više o skupu pročitajte ovdje.