Na poziv Hrvatskog Crvenog križa (HCK) pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević sudjelovala je na Okruglom stolu “Međunarodno humanitarno pravo: razvoj i izazovi današnjice”, održanom 28. studenoga 2022. u Zagrebu. Stručni skup otvorili su prof. dr. Josip Jelić, predsjednik, te Robert Markt izvršni predsjednik HCK-a.
Izlaganja na skupu održali su prof. dr. sc. Davorin Lapaš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je govorio o tome što je to međunarodno humanitarno pravo u Republici Hrvatskoj, Marko Paškvan iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova govorio je o provedbi i promociji međunarodnog humanitarnog prava u RH, sudac Ustavnog suda RH dr. sc. Mato Arlović govorio je o ulozi Ustavnog suda u provedbi međunarodnog humanitarnog prava, prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održala je izlaganje “Međunarodno humanitarno pravo i djeca – zaštita djece u oružanim sukobima”, dr. sc. Orsat Miljenić izlagao je o temi “Položaj plaćenika i privatnih vojnih trgovačkih društava po međunarodnom humanitarnom pravu”, te dr. sc. Vesna Škare Ožbolt o temi “Kako osigurati poštovanje međunarodnog humanitarnog prava – osvrt na reintegraciju Podunavlja”.
Pravobraniteljica Pirnat Dragičević održala je izlaganje pod nazivom “Međunarodno humanitarno pravo i djeca – Nacionalna provedba zaštitnih mjera”. Istaknula je kako ne postoji oružani sukob koji se na određeni način neće odraziti na život djece na područjima pogođenima oružanim sukobima. Prema raspoloživim podacima, u 2020. godini 425 milijuna djece nalazilo se na takvim područjima, a taj se broj zbog aktualnog ratnog sukoba u Ukrajini znatno povećao. Zaštita djece u oružanim sukobima počiva na međunarodnim dokumentima, navela je pravobraniteljica, posebno istaknuvši Konvenciju o pravima djeteta, koja u članku 38 obvezuje države stranke da poštuju i jamče poštovanje pravila međunarodnog humanitarnog prava koja se primjenjuju u oružanim sukobima, a odnose se na dijete, te Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta glede uključivanja djece u oružane sukobe.
Unatoč pravnoj regulativi i pravilima utemeljenima u međunarodnom pravu, svjedoci smo kršenja prava velikog broja djece koja žive na područjima pogođenim ratovima. I dok, s jedne strane, nacionalna prava država trebaju osigurati zaštitu djece u ratnim zonama, države koje prihvate djecu izbjeglu od rata imaju pravne i moralne obveze pružiti djeci odgovarajuću zaštitu i podršku, istaknula je pravobraniteljica. Govorila je i o praćenju ostvarivanja prava djece bez pratnje, koja su na putu često upravo zato što bježe od rata, te o pravima djece raseljene iz Ukrajine, kojih je prema trenutačno dostupnim podacima 7348 u Hrvatskoj. Također je izvijestila o aktivnostima svojega Ureda, te suradnji s međunarodnim organizacijama, vezano za što bolje uključivanje ove djece u svakodnevni život u Hrvatskoj.