Pravobraniteljica za djecu je, u suradnji s Udrugom roditelja Korak po korak i Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba, 13. svibnja 2014. u Zagrebu, organizirala Okrugli stol “Prevencija seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece – postignuća i izazovi”. Okrugli stol organiziran je u okviru Kampanje Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom Jedno od pet, koja je ušla u svoju završnu četvrtu godinu, a cilj skupa bio je rezimirati rezultate provođenja Kampanje. U raspravi su sudjelovali stručnjaci i predstavnici institucija koji su se i 2011. okupili na skupu s istom temom, o problemima i izazovima u sprečavanju seksualnoga nasilja nad djecom, kako bi odgovorili na pitanje jesu li u protekle tri godine ostvareni željeni rezultati Kampanje.
Izlagači Gorana Hitrec, predsjednica Udruge roditelja Korak po korak, doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu, dr. sc. Bruna Profaca iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, prof. dr. sc. Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, Sanja Gospodinović iz Ravnateljstva policije, Lana Peto Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskoga suda u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Silvija Stanić iz Udruge roditelja Korak po korak, govorili su o svojim aktivnostima u svrhu postizanja kvalitetnije i potpunije zaštite djece od seksualnog nasilja, ali i upozorili na probleme koji i dalje postoje.
U svom je izlaganju pravobraniteljica za djecu doc. dr.sc. Ivana Milas Klarić, kao pozitivne aktivnosti Republike Hrvatske, istaknula ratifikaciju Konvencije Vijeća EU o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, njezinu implementaciju i implementaciju Direktive Europskog parlamenta i Vijeća EU za borbu protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece u hrvatske zakone, zatim donošenje Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, uvođenje zdravstvenog odgoja u škole te seminare o zaštiti djece koje provode Policijska akademija i MUP. Spomenula je i aktivnosti koje je proteklih godina ostvario Ured pravobraniteljice za djecu, ponajprije provedeno istraživanje među mladima, stručnu raspravu o dobnoj granici pristanka na spolni odnos s punoljetnom osobom, radionice za mlade “Kakav spolni odgoj mladih”, podizanje javne svijesti o potrebi zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja te sudjelovanje u radnim skupinama i podnošenje prijedloga za donošenje propisa.
Upozorila je i na probleme koje je Ured pravobraniteljice uočio u primjeni propisa, poput nedostataka u sustavu praćenja i nadzora počinitelja spolnog nasilja nad djecom, provjere kandidata za obavljanje poslova koje uključuju rad s djecom, nepostojanje tijela za nadzor primjene zakona u području tiskanih medija, dugotrajnost sudskih postupaka, višestruko ispitivanje djeteta žrtve ili svjedoka, nedovoljno organizirani sustav podrške djetetu žrtvi, nedostatak ustanova i stručnjaka za tretman djeteta te nedostatak sustavne organizacije preventivnih programa. Istaknula je potrebu osnivanja regionalnih forenzičnih centara za pravnu, medicinsku i psihološku pomoć djetetu, kao i potrebu izmjene kaznenog zakonodavstva u pravcu proširivanja kaznene odgovornosti za neprijavljivanje počinjenja kaznenog djela na štetu djeteta te ukazala na nužnost uspostavljanja suradnje među sustavima, osobito u pogledu kaznenopravne i obiteljskopravne zaštite djece. Također je iskazala zabrinutost što sustav pokazuje nemoć u sankcioniranju neprihvatljivih ponašanja i izloženosti djece nasilju na internetu, posebice na Facebooku.
Predstavnica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba iznijela je iskustva Poliklinike navodeći kako je prema provedenim istraživanjima 10,8% djece u Hrvatskoj doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja, dok je prema izjavama djece u prošloj godini čak 7,7% djece bilo izloženo seksualnom nasilju. U 91,6% slučajeva zlostavljač je, prema iskustvu Poliklinike, bio djetetu poznata osoba, a traumatske reakcije utvrđene su kod 66% djece. Naglasila je kako postoji i kategorija djece koja nemaju traumatske reakcije, tzv. efekt spavača, što je uobičajeno kod određenog broja djece niske dobi, no da se kod njih reakcija može javiti puno kasnije. Istaknula je kako je veliki problem s kojim se stručnjaci suočavaju doživljavanje djeteta kao nevjerodostojnog svjedoka zbog pogrešnog i neprihvatljivog načina ispitivanja djeteta.
Prof. dr. sc. Marina Ajduković predstavila je rezultate BECAN projekta iz 2011. i 2013. te naglasila kako je nužno napraviti odabir manjeg broja ključnih i obveznih programa prevencije spolnog nasilja, čiji bi sadržaji trebali doći do sve djece određene dobi. Istaknula je kako treba evaluirati zdravstveni program koji se provodi u školama te povećati njegovu satnicu. Predstavnica MUP-a, Sanja Gospodinović predstavila je aktivnosti policije naglasivši kako je u travnju 2014. na Policijskoj akademiji edukaciju završio 13. naraštaj policijskih službenika te da je tim programom osposobljeno 34 policijskih službenika. Podsjetila je da su u 15 policijskih uprava i 45 policijskih postaja opremljene posebne prostorije za razgovor s djetetom, od kojih je 28 opremljeno i odgovarajućom audio vizualnom opremom te da je nabavljeno 30 forenzičnih računala s odgovarajućim programom. Također je spomenula da je MUP u 2012. osnovao Centar za sigurniji internet, pokrenuo aplikaciju “Red Button” za anonimnu prijavu nezakonitih sadržaja na internetu koji se odnose na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece te se kao prvi u regiji povezao s Interpolovom bazom podataka s mogućnošću pretraživanja baze podataka 52 države.
Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Lana Petö Kujundžić ponovno je ukazala na probleme tretmana djeteta u pravosudnom postupku, ističući kako na sudovima nema dovoljno zaposlenih stručnih suradnika, kako suci za mladež nisu specijalizirani, posebno za postupanje s djecom žrtvama, da sudovi nemaju odgovarajuću opremu niti prilagođene prostore za ispitivanje djeteta te je stoga nužna reforma pravosudnog sustava. Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, problematizirao je praćenje izvođenja zdravstvenog odgoja u školama, iskazao zabrinutost da se priručnik za zdravstveni odgoj uopće ne koristi te da nastavnici koji bi trebali provoditi zdravstveni odgoj to ne rade, ne želeći riskirati i bojeći se reakcije roditelja koji se protive ovom programu. Istaknuo je kako bi Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta trebalo provesti edukaciju nastavnika koji provode zdravstveni odgoj te im pružati institucionalnu podršku.
Silvija Stanić iz Udruge roditelja Korak po korak izvijestila je o CAP programu, naglasivši kako je riječ o kvalitetnom i verificiranom programu kojim je do sada bilo obuhvaćeno 16.277 djece, 11.080 roditelja te 3111 djelatnika ustanova. Najavila je i novi program Delete Cyberbullying kao odgovor na sve prisutnije nove oblike spolnog nasilja nad djecom.
U raspravi koja je uslijedila predstavnica Uprave za zatvorski sustav predstavila je prisutnima program za počinitelje seksualnoga nasilja koji se od 2005. godine provodi u zatvorima. Posebna gošća Okruglog stola bila je Jona Palsdottir iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture Islanda. Ona je predstavila projekt koji se provodi u Islandu, a usmjeren je na razvoj javne svijesti o oblicima seksualnog nasilja nad djecom te najavila prikazivanje edukativnog filma namijenjenog srednjoškolcima.
U završnoj riječi predsjednica Udruge roditelja Korak po korak Gorana Hitrec podsjetila je na to kako su, unatoč pozitivnim pomacima, preporuke skupa o prevenciji spolnog zlostavljanja od prije tri godine i dalje aktualne, što upućuje na zaključak da je napredovanje u ovom području presporo te da Kampanju valja nastaviti i po njezinom službenom završetku.