U povodu obilježavanja Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama, na poziv organizacije Ženska soba i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević sudjelovala je 23. studenoga 2022. na Okruglom stolu “Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2022. godine – Što je učinjeno i što nam predstoji”. Sudionicima na skupu uime Ženske sobe obratila se dr. sc. Maja Mamula, a uime Povjerenstva za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba Rada Borić.
Izlagači na Ookruglom stolu bili su predstavnici brojnih institucija, te organizacija civilnog društva i medija: pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predstavnica Ministarstva pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić, predstavnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Maja Sporiš, voditeljica Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Anita Matijević, predstavnica MUP-a, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Sandra Batlak iz Uprave za obitelj i socijalnu politiku, predstavnica Ministarstva zdravstva Anđelka Bedrica, predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje Alma Rovis Brandić, predstavnica Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, voditeljica Odjela za podršku djeci i obiteljima Iva Prpić.
Pravobraniteljica za djecu u svojem je izlaganju posebno istaknula problem seksualnog nasilja nad djecom, koje predstavlja teško kršenje temeljnih prava djeteta. Da bi se osigurala zaštita djece od seksualnog nasilja nužan je cjeloviti pristup koji uključuje i progon počinitelja, i zaštitu djece žrtava, ali i organizirano sprečavanje takvih pojava. Nažalost, iz pozicije zaštite djece žrtava, stječe se dojam da društvo nerijetko zakazuje u tome. U 2021. u Hrvatskoj je evidentirano 917 djece žrtava spolnih kaznenih djela, a pritom valja imati na umu da se u pravilu otkrije svega 10 posto takvih slučajeva, te da mnoga takva zlodjela zbog raznih razloga nisu prijavljena, upozorila je.
Istaknula je slabosti sustava zaštite djece od seksualnog nasilja, među ostalim, nedostatne preventivne programe koji bi bili dostupni svoj djeci, izostanak kvalitetnih zakonskih rješenja zaštite djece od kontakta s pravomoćno osuđenim počiniteljima seksualnog nasilja, izostanak praćenja počinitelja nakon izlaska iz zatvora. Upozorila je i na nedostatke u procesuiranju počinitelja zbog predugih sudskih postupaka, zatim, neodgovarajući tretman djeteta žrtve tijekom pravosudnog postupka, izricanje blagih sankcija, a sve to, uključujući i senzacionalističko medijsko praćenje takvih slučajeva, utječe na obeshrabrivanje djece u prijavljivanju, te zapravo ide u prilog počinitelju nasilja. Podsjetila je da se proteklih godina njezin Ured snažno zalaže za donošenje posebnog zakona kojim bi se u svim sustavima na jedinstven način regulirala zaštita djece od počinitelja seksualnog nasilja. Još jednom je ukazala na važnost otvaranja centra za djecu žrtve ili “Dječje kuće”, po uzoru na skandinavski model Barnahus, kao mjesta na kojem stručnjaci dolaze k djetetu i na kojem se provodi multidisciplinarni pristup djetetu žrtvi u provođenju istrage, uz pružanje sve potrebne podrške djetetu.
Zaključak je skupa da je unatoč nekim pozitivnim pomacima potrebno posvetiti dodatnu pažnju problematici zaštite od seksualnog nasilja, te u svim sustavima poduzimati dodatne korake radi nužnih poboljšanja. (Foto: HINA, D. Grzelj)