Danas je stupio na snagu Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, objavljen u Narodnim novinama broj 94/2015. Suprotno nekim napisima i izjavama u medijima, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić nije sudjelovala u izradi tog dokumenta, već se uključila u postupak javnoga savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te poslala Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta niz prijedloga od kojih je nekoliko prihvaćeno. Pravobraniteljica je tom prilikom upozorila da je u prijedlogu pravilnika naglasak stavljen na represiju, a nedovoljno na promjenu ponašanja kod učenika.
Ministarstvo je prihvatilo prijedlog da se u Pravilniku umjesto termina “povrede ponašanja” koristi termin “neprihvatljiva ponašanja”, zatim, da se propiše svrha pedagoških mjera, da se propišu okolnosti o kojima su u postupku izricanja pedagoških mjera odgojno-obrazovni radnici dužni voditi računa. Također je prihvaćen prijedlog da se izostavi obveza “pisanog” izjašnjavanja učenika o činjenicama i okolnostima važnim za donošenje odluke jer to može biti na štetu interesa djeteta. Djelomično su prihvaćeni prijedlozi o određivanju roka za izricanje pedagoških mjera, o dopuni elemenata koje treba sadržavati obrazloženje pedagoške mjere i drugačijem uređenju obavještavanja nadležnih tijela o pojedinim pedagoškim mjerama.
Nisu prihvaćeni prijedlozi pravobraniteljice da se pravilnikom predvidi mogućnost da se izricanje pedagoških mjera uvjetuje promjenom ponašanja, primjerice da se učeniku izrekne pisano upozorenje koje bi prethodilo formalnom pokretanju postupka izricanja pedagoške mjere, kao ni mogućnost restitucije, odnosno popravljanja štete u slučajevima u kojima je to moguće primijeniti. Nije prihvaćen ni prijedlog da se propiše obveza informiranja učenika o svim okolnostima i posljedicama neprihvatljivog ponašanja na način da se odgojno-obrazovni radnici obvežu da prije izricanja pedagoške mjere učeniku daju sve potrebne informacije o pedagoškim okolnostima slučaja i posljedicama neprihvatljivog ponašanja.Â