Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević uputila je Odboru za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora mišljenje kojim snažno podupire inicijative za izmjenu Kaznenog zakona i Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koje se trenutačno nalaze u proceduri Hrvatskog sabora, a usmjerene su na poboljšanje zaštite djece od seksualnog zlostavljanja. Ova njezina podrška zapravo je nastavak dugogodišnjih aktivnosti Ureda pravobraniteljice za djecu usmjerenih na unapređivanje sustava zaštite djece od seksualnog zlostavljanja te na stvaranje normativne podloge za odgovarajuće procesuiranje, sankcioniranje i nadziranje počinitelja seksualnog nasilja nad djecom.
Seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece, uključujući dječju pornografiju, predstavljaju teška kršenja temeljnih prava, posebno prava djece na zaštitu i brigu za njihovu dobrobit, te zahtijevaju cjelovit pristup, uključujući progon počinitelja, zaštitu djece žrtava i sprečavanja takvih pojava. To podrazumijeva i odgovornost društva da na odgovarajući način osudi, spriječi i onemogući takva djela.
Ured pravobraniteljice već niz godina upozorava na brojne slabosti u postojećem sustavu zaštite djece od seksualnog nasilja te je u više navrata inicirao i izmjene zakonodavstva. Stajalište je pravobraniteljice za djecu da se počinitelji seksualnog nasilja nad djecom trebaju najstrože kažnjavati, odnosno da im se trebaju izricati najteže zakonom predviđene kazne za takva nedjela jer se samo na taj način izražava društvena osuda zbog počinjenja kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te jača svijest o opasnosti i neprihvatljivosti činjenja kaznenih djela te o pravednosti kažnjavanja. Time se ujedno i djeci šalje poruka da država i društvo u kojem žive, odnosno odrasli, čine sve da ih uistinu zaštite od seksualnog nasilja.
Pravobraniteljica smatra važnim i da se napokon prihvati inicijativa pravobraniteljstva za djecu da kazneni progon počinitelja teških spolnih delikata na štetu djeteta ne zastarijeva, da se podaci u kaznenoj evidenciji čuvaju trajno te da se osigura kvalitetni nadzor nad počiniteljima nakon izdržane kazne zatvora za sva kaznena djela spolne naravi pa i u slučajevima kad je počinitelju izrečena blaža kazna. Naime, iskustva drugih zemalja koja tu mjeru provode (Francuska, Velika Britanija) pokazuju kako je provođenje zaštitnog nadzora nad počiniteljima spolnih delikata važna mjera prevencije čemu osobito pridonose i sankcije za nepridržavanje obveza koje proizlaze iz nadzora.
Suvremeno društvo jasno i kontinuirano iskazuje svoj stav da djecu treba zaštititi od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, a taj cilj zacrtan je i u Konvenciji o pravima djeteta, Fakultativnom protokolu o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja te Direktivi Vijeća Europe za borbu protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djece te dječje pornografije. Hrvatska se prihvaćanjem ovih međunarodnih dokumenata obvezala osigurati posebnu zaštitu djeci kao ranjivim članovima društva, a time je zaštita djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja postala obvezom države.