Predstavljena knjiga “S obje strane rešetke…” – širenje krugova podrške za djecu zatvorenika

Predstavljena knjiga “S obje strane rešetke…” – širenje krugova podrške za djecu zatvorenika

Na predstavljanju najnovije publikacije Ureda pravobraniteljice za djecu pod naslovom “S obje strane rešetke – Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru”, održanom 10. svibnja, okupio se veliki broj stručnjaka, kao i predstavnika institucija i organizacija zainteresiranih za unapređivanje prava djece čiji su roditelji u zatvoru. Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević tom je prilikom istaknula je da je cilj te publikacije ukazati na različite aspekte i perspektive prava djeteta čiji roditelji izdržavaju zatvorsku kaznu te zagovarati i podržati promjene u zatvorskom sustavu, ali i u društvu u cjelini. Te promjene uključuju veću osjetljivost na potrebe djece, ali općenito i važnost stvaranja okruženja podrške za dijete i drugog roditelja ili skrbnika, naglasila je dodavši kako se od stručnjaka i djelatnika u sustavu pravosuđa traži promjena perspektive i ponašanja kako bi sustav postao humaniji i otvoreniji za sve dimenzije koje se ne tiču izravno odsluženja zatvorske kazne.

Knjiga “S obje strane rešetke…” ujedno donosi pregled sustavnog rada Ureda pravobraniteljice za djecu na tom području od 2006. do danas. Već petnaestak godina ovaj se Ured sustavno bavi zaštitom prava djece čiji su roditelji u zatvoru, nastojeći je unaprijediti u suradnji s kaznenim ustanovama, organizacijama civilnoga društva, znanstvenicima i praktičarima. Angažirao se i na međunarodnoj razini, u Vijeću Europe i tijelima EU, kako bi se djecu zatvorenika prepoznalo kao ranjivu skupinu koja zahtijeva posebnu pažnju i podršku. Među prvima je organizirao stručnu raspravu 2008. i objavio zbornik o toj temi 2009. godine, te poticao civilni sektor da se aktivnije uključi svojim programima u to područje, u kojem do danas bilježimo goleme promjene i značajni napredak.

Dijete treba roditelja – i kad je on u zatvoru

U te je procese kontinuirano najviše uključena zamjenica pravobraniteljice za djecu psihologinja Maja Gabelica Šupljika, koja je zajedno s novinarkom i publicistkinjom Višnjom Biti autorica ove knjige, no suautori su uz njih i brojni suradnici koji su u ovoj publikaciji iznijeli svoja znanja i iskustva o zaštiti djece čiji su roditelji zatvorenici. Predstavljajući njihov rad M. Gabelica Šupljika dodatno je naglasila ranjivost ove djece, o kojoj se još uvijek ne zna puno već se šuti o njihovim problemima, a često ih taje i sama djeca, uočavajući da i njihova obitelj taj dio života radije skriva i prešućuje. Ono što ne bi smjelo biti prešućeno jest djetetova potreba da ne izgubi vezu s roditeljem koji je u zatvoru i da očuva bliskost s njime, naravno, ako je ta bliskost za dijete dobra i poticajna, te pod uvjetom da roditelj koji je u zatvoru nije izvor traume za dijete. Gabelica Šupljika istaknula je i važnost prikupljanja podataka o djeci zatvorenika, što bi, među ostalim trebalo pomoći u stvaranju politika, strategija i pristupa za stvarnu i učinkovitu podršku djeci, kao i za procjenu učinaka svih ovih aktivnosti. Upravo zato su autorice, stvarajući ovu knjigu, nastojale doći do najrazličitijih aktera koji su osvijetlili problematiku iz raznih perspektiva.

Dirljive osobne priče

Osobita je vrijednost knjige njezina dinamična struktura, u kojoj se, osim za pravobraniteljsku perspektivu i priloge znanstvenika i stručnjaka, našlo mjesta i za brojne predstavnike organizacija civilnog društva, djelatnike u sustavu odgoja i obrazovanja, ali i za dirljive osobne priče ljudi kojih se na različite načine dotaknula sudbina djece čiji su roditelji dospjeli u sukob sa zakonom i našli se “iza rešetaka”. Za to je najviše zaslužna Višnja Biti, koja je i inicirala rad na ovoj drukčijoj publikaciji pravobraniteljice, a njoj valja zahvaliti i na dojmljivome naslovu knjige i pojedinih poglavlja.

Na predstavljanju knjige ona je, kao iskusna novinarka, istaknula ulogu medija u promicanju prava djeteta, budući da im oni mogu pružiti mogućnost da iskažu svoje ideje, probleme ili intime bez obzira na temu. Istaknula je kako u vrijeme poplave medija i društvenih mreža treba govoriti o zaštiti dječjih prava više no ikad, te se založila za medijsku pismenost upravo kao podršku zaštiti i afirmaciji prava djeteta. Ona je u toj prilici omogućila i da pojedini suautori i suradnici na samoj promociji progovore o svojem sudjelovanju u stvaranju knjige, te su o tome govorile: pedijatrica Marija Hegeduš Jungvith, ravnateljica Doma za djecu Zagreb Jasna Ćurković Kelava, izvršna direktorica udruge Roditelji u akciji RODA Ivana Zanze, viša savjetnica za tretman u Kaznionici u Lepoglavi Dragana Vasović, socijalna pedagoginja u OŠ dr. Ivana Novaka u Macincu Simona Borko i drugi.

Kontinuitet i napredak u zaštiti djece čiji su roditelji u zatvoru

Recenzentica publikacije prof. dr. sc. Marina Ajduković, iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,  istaknula je kao vrijednost knjige to što ona prikazuje kontinuitet u djelovanju pravobraniteljstva za djecu i napredak u ostvarivanju prava i najboljeg interesa djece čiji su roditelji u zatvoru: U svojoj recenziji ona je istaknula da su ključna obilježja ove knjige: raznolik i impresivan broj sudionika, koji su omogućili da se prava i potrebe djece sagledaju iz različitih perspektiva, te kreativno objedinjavanje različitih formi autorskog rukopisa – od vrhunskih stručnih članaka, osobnih zapisa životnih priča, intervjua, sjajnih opisa primjera dobre prakse. Sve to zajedno čini sadržajno bogat i poticajan mozaik, koji bi trebao pročitati svatko tko radi s djecom, svatko tko živi s djecom i svatko tko voli djecu, istaknula je.

Na predstavljanju knjige bile su i bivše pravobraniteljice za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko, te Mila Jelavić, za čijeg mandata je započelo intenzivnije bavljenje ovom temom, te su se i one prisjetile tih početaka i početnih prepreka, te ujedno zahvalile sadašnjoj pravobraniteljici Helenci Pirnat Dragičević što je nastavila podržavati, poticati i unapređivati inicijative u zaštiti prava djece čiji su roditelji u zatvoru.

I na kraju, podsjetimo da se u Hrvatskoj tijekom godine oko 12 tisuća djece suoči s izazovom roditeljevog upućivanja u pritvor ili zatvor. Za javnost su ona i njihove potrebe i problemi najčešće nevidljivi – ali ne bi trebali biti nevidljivi za sustave koji se moraju brinuti za dobrobit te djece. Toj vidljivosti, ali i većoj općoj osjetljivosti za ovu ranjivu skupinu zacijelo će pridonijeti knjiga “S obje strane rešetke – Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru”.