U Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) 8. prosinca 2022. održan je stručni skup na kojem su prikazani rezultati vezani za ponašajne ovisnosti, a koji su dobiveni u okviru Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga 2019. godine u Hrvatskoj (ESPAD 2019.). Skup su otvorile zamjenica ravnatelja HZJZ-a i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Ivana Pavić Šimetin, te voditeljica Službe za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović.
Rezultate ESPAD-a, koji se odnose na ponašajne ovisnosti, predstavila je sociologinja Martina Markelić, a o rezultatima koji se odnose na kompulzivnu uporabu interneta i pokazateljima depresivnosti govorila je klinička psihologinja Ljiljana Muslić. Psihijatrica Irena Rojnić, iz Klinike za psihijatriju “Sv. Ivan” u Zagrebu, u svojem je izlaganju podijelila iskustva i spoznaje iz neposrednog rada s odraslim osobama ovisnima o internetu i videoigrama.
Na stručnom skupu je istaknuto kako ponašajne ovisnosti predstavljaju sve veći izazov stručnjacima i kad je riječ o problemima mladih. Ovisnost se razvija iz ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće, odnosno u ovisničko ponašanje (npr. pretjerano provođenje vremena u online okruženju, provjeravanje društvenih mreža, online kupovina, igranje kompjutorskih igara, patološko kockanje, online klađenje). Suvremeni način života, dostupnost i digitalno okruženje zasigurno doprinose problemu ponašajnih ovisnosti kod mladih.
Pri kreiranju javnih politika, posebno onih usmjerenih mladima, važna su istraživanja koja pružaju uvid u raširenost ovisničkih ponašanja. Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga (ESPAD) još od 1995. godine pomaže u praćenju pokazatelja ovisničkih ponašanja kod mladih u Hrvatskoj. ESPAD istraživanje je prepoznalo probleme koji se povezuju s novim oblicima ovisnosti te je od 2015. godine, uvođenjem znatnog broja novih pokazatelja ponašajnih ovisnosti u upitnik, odgovorio na znanstvene potrebe praćenja ovog problema.
Od važnijih pokazatelja posljednjeg vala istraživanja 2019. godine među učenicima srednjih škola u dobi od 16 godina (rođeni 2003. godine) istaknuti su sljedeći rezultati. Očekivano, može se reći da mladi u Hrvatskoj doista žive u online okruženju, budući da 92,6 % učenika svakodnevno provodi vrijeme u online okruženju, dodatno još 5,1 % učenika to čini minimalno jednom tjedno. Tek 2,8 % mladića i 1,9 % djevojaka provode svoje vrijeme rjeđe od jednom mjesečno u online okruženju. Društvene mreže i mobilne aplikacije za komunikaciju koristi na dnevnoj razini veliki broj mladih, u većem broju djevojke: 71,1 % učenika dnevno provede dva ili više sati u komunikaciji putem društvenih mreža (80,5 % djevojke, 62,3 % mladići), vikendom još više njih.
Reakcije bliskih osoba u okruženju u vidu iskazivanja zabrinutosti ili prigovaranja važan su pokazatelj izraženosti problema pretjeranog provođenja vremena na društvenim mrežama i mobilnim aplikacijama za komunikaciju. Tako 64,1 % naših učenika u istraživanju navodi jako ili djelomično slaganje s tvrdnjom da im roditelji prigovaraju zbog vremena provedenog na društvenim mrežama. Pretjerano provođenje vremena na društvenim mrežama donosi višestruke rizike za tjelesno i mentalno zdravlje, ali i sigurnost mladih. U odnosu na djevojke, mladići učestalije igraju video i kompjuterske igre. Radnim danom u takvim aktivnostima dva sata i više provede 38,8 % njih, dok vikendom taj udio raste na 60 %.
U raspravi, koja je uslijedila nakon predstavljanja rezultata istraživanja, savjetnica pravobraniteljice za djecu psihologinja Davorka Osmak Franjić osvrnula se na dio rezultata koji se odnosi na dosta visok postotak djece koja su izložena prigovaranju roditelja zbog vremena koje provode u online okruženju. „To upućuje na potrebu dodatne podrške roditeljima i njihovo osnaživanje u roditeljskoj ulozi. Jer, bespomoćnost koju roditelji mogu osjećati zbog nemogućnosti utjecaja na promjenu ponašanja koja ih kod djece zabrinjavaju i stres koji iz te bespomoćnosti proizlazi, može predstavljati faktor rizika za neprimjerene postupke i ponašanja roditelja prema djeci“, istaknula je savjetnica pravobraniteljice. U raspravi se osvrnula i na problem nedostatne ponude primjerenih dostupnih i besplatnih sadržaja slobodnog vremena, namijenjenih djeci i mladima, koji bi mogli biti kvalitetna alternativa vremenu koje djeca i mladi sada provode u online okruženju.