Stručna rasprava pravobraniteljice za djecu “Pravilna prehrana djece u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te ustanovama koje skrbe za djecu – gdje smo danas?“ održana je 29. listopada 2012. u Tribini Grada Zagreba. Istaknute stručnjakinje za područje prehrane prikazale su različite aspekte teme, uzroke prekomjerne težine djece, navike koje ugrožavaju zdravlje i nužne korake kojima bi se ubrzale željene promjene.
Proteklih nekoliko godina Ured pravobraniteljice za djecu prati kako se u dječjim vrtićima, školama, dječjim domovima i drugim ustanovama u kojima djeca borave, poštuje i promiče njihovo pravo na pravilnu prehranu. Nacionalnim planom aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine i Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine, za razdoblje od 2010. do 2012. godine, predviđene su mjere za osiguranje zdrave i kvalitetne prehrane djece. Mjere uključuju izradu Programa zdrave prehrane u tim ustanovama, kao i širenje znanja o važnosti pravilne prehrane djece radi prevencije pretilosti i drugih bolesti, kroz edukacije za djecu i roditelje u vrtićima i školama, te putem medija i akcija u lokalnoj zajednici. Cilj je stručne rasprave izvijestiti o aktualnom stanju prehrane djece u ustanovama, upozoriti na teškoće i slabosti te se usmjeriti na važne zadaće u ostvarivanju prava djece na pravilnu prehranu i osvijestiti važnost djelovanja u ovom području.
Aktualni podaci pokazuju da u korištenju prehrane u osnovnim školama postoje velike razlike među regijama. Prema podacima Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, obuhvat djece prehranom u školi najveći je na području Varaždinske (88,16%) i Krapinsko-zagorske 87,78%) županije, dok u Dubrovačko-neretvanskoj ne doseže ni 10 posto (9,76%), a niski su postoci i u Splitsko-dalmatinskoj (12,46%) i Zadarskoj županiji (15,37%). U mnogim školama nema školskih kuhinja.
Usto uopće nema sustavnog pristupa organizaciji prehrane djece u srednjim školama, koja su upravo u toj dobi u fazi intenzivnog rasta i razvoja. Budući da provode veliki dio dana u školi, u kojoj nema školske kuhinje, srednjoškolci su uglavnom osuđeni na ono što im se nudi u ponudi brzih obroka – pretežno pekarske proizvode i grickalice.
Također, istraživanja pokazuju da raste udio djece koja imaju prekomjernu tjelesnu težinu, kao i da mnoga djeca pate jer su nezadovoljna svojim izgledom.
O ovim i drugim temama na raspravi su, uz pravobraniteljicu Jelavić, govorile istaknute stručnjakinje: dr.sc. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja “A. Štampar”, prof.dr.sc. Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof.dr.sc. Vesna Jureša iz Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ te dr. Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.
Aktivne sudionice rasprave bile su i učenice Upravne i birotehničke škole koje su pitale dokle će se o pravilnoj prehrani srednjoškolaca govoriti isključivo “u futuru” i kada će to i za njih postati sadašnjost.
Ohrabruje informacija iz Ministarstva zdravlja o tome kako je izrada standarda i normativa školske prehrane te prehrambenih smjernica u tijeku. Očekuje se da će njihovo donošenje označiti veliki korak bliže uvođenju pravilne prehrane djece u organizirane oblike prehrane. Također je iznesena informacija kako je pravilna prehrana područje koje će biti posebno zastupljeno u programu zdravstvenog odgoja djece u školi. Pravobraniteljica očekuje da će ovom edukacijom, uz djecu, biti obuhvaćeni i njihovi roditelji. I roditeljima i djeci bi, uz opće informacije, od osobite važnosti bili i konkretni savjeti o načinima kombiniranja namirnica te o osmišljavanju dnevnih jelovnika usklađenih s prehrambenim potrebama djece.
S obzirom na znatne pomake u uvođenju pravilne prehrane koji su vidljivi u dječjim vrtićima, na raspravi je istaknuto kako upravo dječji vrtići i njihova iskustva mogu poslužiti kao uspješan model organiziranja pravilne prehrane. Također je u procesu uvođenja pravilne prehrane djece istaknuta potreba suradnje s lokalnom zajednicom i roditeljima, budući da su oni ključan faktor u ostvarivanju plana vezanog za zdravu prehranu djece. Na raspravi je rečeno i kako uvođenje novih namirnica u jelovnik djece, bez podrške roditelja, može rezultirati padom broja učenika koji se hrane u školi, što je posve suprotno željenome cilju da se što više učenika hrani pravilno. Istaknut je i problem nedostatnog vremena, to jest prekratkih školskih odmora, koje učenici imaju na raspolaganju u školi za konzumaciju obroka. U srednjim školama to vremensko ograničenje znatno utječe i na izbor hrane.