Rasprava o problemima i izazovima u provedbi Istanbulske konvencije u Hrvatskoj

Rasprava o problemima i izazovima u provedbi Istanbulske konvencije u Hrvatskoj

Autonomna ženska kuća i devet zastupnica u Hrvatskom saboru organizirale su 22. studenoga 2022.,  u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama,  Okrugli stol “Problemi i izazovi u provedbi Istanbulske konvencije u Hrvatskoj”. Skup je održan radi podrške i jačanja položaja žrtava seksualnog nasilja i podrške kampanji “16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja”, koja se odvija od 25. studenoga – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, do 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava. 

Skup je otvorila potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, koja je u uvodnom govoru istaknula kako je Istanbulaska konvencija prvi pravno obvezujući dokument i ujedno preventivni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama. To nasilje predstavlja kršenje ljudskih prava te je oblik rodne diskriminacije. Kao cilj skupa naglasila je pitanje ispunjava li Republika Hrvatska odredbe te konvencije, pogotovo u uvjetima pandemije i nasilja u sjeni.

Na skupu su kao izlagači sudjelovale prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predstojnica katedre za Kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatim odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić, koordinatorica Centra za žene žrtve rata – Rosa Nela Pamuković, izv. prof. dr. sc. Snježana Vasiljević s katedre za Europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te psihologinja Autonomne ženske kuće Zagreb doc. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Na skupu je zaključeno kako je nasilje nad ženama najgori oblik kriminala u Hrvatskoj i kako još uvijek postoji jaz između onoga kako bi trebalo biti i kako jest. Među prijedlozima za poboljšanje istaknuta je važnost osnaživanja odgojno-obrazovnih programa počevši od predškolskih ustanova, kako mladi ne bi bili žrtve stereotipa, zatim poboljšanje pravnih okvira i regulative, educiranje stručnjaka koji rade sa žrtvama, te suradnja s organizacijama civilnog društva i kampanje protiv rodno uvjetovanog nasilja. Također je istaknuta važnost političke volje za rješavanje ove problematike. (Foto: HINA, D. Grzelj)