U povodu Dana sigurnijeg interneta Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora održao je 10. veljače 2020. tematsku sjednicu o utjecaju digitalnog doba na mlade kako bi se skrenula pozornost na činjenicu da djeca imaju pravo na bolju zaštitu i sigurnost u virtualnom svijetu.
Tome mogu pridonijeti i akteri političkog i društvenog života, pri čemu je važno predvidjeti i spriječiti rizike zbog prekomjerne uporabe digitalnih uređaja, rečeno je na sjednici. Potrebno je poduzeti niz mjera za prepoznavanje i smanjivanje rizika i ugroza s obzirom na ubrzani razvoj tehnologije i pojačanu potrebu za edukacijom djece i odraslih, suglasni su sudionici skupa.
Predsjednica odbora Irena Petrijevčanin Vuksanović rekla je kako sigurnost djece i mladih na internetu nije intergrirana u obrazovnom sustavu, a trebala bi biti od predškolske dobi. – Bitno je pitanje može li se i kome dijete obratiti za pomoć doživi li neugodnost ili nelagodu na internetu, smatra Petrijevčanin Vuksanović. Mišljenja je da bi kibernetička sigurnost mladih i djece trebala biti, za početak, izborni predmet, jer djeca moraju znati čime su okružena kako bi se mogla primjereno zaštititi. – Djeca se na internetu susreću sa cyberbullingom, prijetnjama, raznim zloporabama od zlonamjernih osoba ili skupina koje su sklone spolnom zlostavljanju djece, upozorila je.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je kako je zadatak odraslih naučiti dijete medijskoj pismenosti koja je jedna od najvažnijih kompetencija u 21. stoljeću. – Digitalno okruženje je od presudne važnosti za djecu pa su europski pravobranitelji tražili da se ulože dodatni napori za ostvarenje dječjih prava u digitalnom okruženju. Potrebno je osigurati sustavno poučavanje djece o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, rekla je Pirnat Dragičević. U ostvarivanju prava djece u digitalnom okružju i suočavanju s njegovim izazovima uvijek trebamo imati u vidu temeljna načela Konvencije o pravima djeteta. Nedvojbeno je da nove tehnologije pružaju velike mogućnosti, ali pitanje je znamo li ih prepoznati i iskoristiti za dobrobit djece. Za to nam treba mnogo više znanja i informacija te moramo razvijati i medijsku pismenost odraslih, pogotovo roditelja i učitelja, zaključila je pravobraniteljica za djecu..
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla je kako ima ovlasti za postupanje samo kada se radi o kaznenim djelima kao što su, primjerice, poticanje mržnje i tek tada mogu reagirati podizanjem kaznene prijave DORH-u, što i čine. Osvrnula se na seksizam i kršenje ravnopravnosti spolova, dijeljenje sadržaja i komentara što je čest slučaj na internetu i društvenim mrežama.
Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Branka Ramljak naglasila je kako su najvažnije edukacija i prevencija navodeći “hejtere” kao poseban problem. Zabrinjavajućim drži što se sve više spušta dob zlostavljane djece. – Potrebno je obučiti djecu, roditelje i nastavnike kako se suočiti sa zamkama u virtualnom svijetu, trebamo osvijestiti problem i pokušati ga minimalizirati, poručila je.
O svojim iskustvima govorila je i učenica 15. gimnazije Patricija Čeović rekavši kako treba prepoznati zloporabe interneta – neprimjerene komentare i sadržaje, jer mladi često ne znaju kako se zaštititi i koje je informacije sigurno podijeliti, a koje ne.
U tome važnu ulogu ima obitelj, ali i škola, jer putem obrazovanja treba ukazati na štetne pojave na internetu. – Nasilje na internetu vidljivo je primjerice kroz ocjenjivanje i komentiranje nečijeg izgleda, rekla je učenica 15. gimnazije Dorotea Igrec, napominjući kako jednom objavljeni sadržaji ostaju trajno i nemoguće ih je dalje kontrolirati. Roditelji često ne znaju što učiniti i kako pomoći djeci da se nose s mogućim štetnim posljedicama društvenih mreža, dodala je. (Izvor i foto: Hina, snimio A. Buljubašić)