Pravobraniteljica je, osim o propisima u vezi sa zaštitom od diskriminacije, izvijestila i o svojim ovlastima te o postupanju u vezi s prijavama koje upućuju na diskriminaciju djece, a koje su podnesene njezinome Uredu proteklih godina. Relativno je mali broj prijava u vezi s diskriminacijom pa je, primjerice u 2015., takvih prijava bilo 20 od ukupno 1456 svih zaprimljenih prijava povreda prava djece. Najviše prijava za diskriminaciju odnosilo se na područje obrazovanja, a najzastupljenije su prijave za diskriminaciju po osnovi vjere ili uvjerenja. U svojim preporukama pravobraniteljica je upozorila na nedostatak kompetencija odgojno-obrazovnih radnika za poučavanje djece toleranciji, nediskriminaciji i prihvaćanju različitosti te pozvala na njihovo kontinuirano usavršavanje u tom području. Istaknula je i nužnost sustavne i kontinuirane provedbe građanskog odgoja i obrazovanja kao obveznoga sadržaja u svim školama. Podsjetila je i na važnost dodatnog educiranja djelatnika u državnim tijelima, ustanovama koje skrbe o djeci, ali i građana o diskriminaciji i mogućnostima zaštite prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije.
Skup su organizirali Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) i Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu – pravna reforma (ORF LR), u sklopu projekta “Pravna zaštita protiv diskriminacije u Jugoistočnoj Europi”. Tom prigodom govorili su i predstavnici Ureda Vlade RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava, Udruge za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja „Iris“, Udruge invalida rada Zagreba, Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, sindikata, Pravosudne akademije i drugi.