U povodu Svjetskog dana prava djece – 20. studenoga, danu kada su Ujedinjeni narodi donijeli Konvenciju o pravima djeteta, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević održala je 16. studenoga 2022. konferenciju za medije, na kojoj je predstavila Preporuke UN-ovog Odbora za prava djeteta Republici Hrvatskoj. Odbor je preporuke objavio u lipnju ove godine, nakon što je u svibnju razmatrao objedinjeno 5. i 6. izvješće Republike Hrvatske o provedbi Konvencije. Podnošenje izvješća UN-ovom Odboru jedan je od ključnih mehanizama nadzora kako države članice ostvaruju obveze preuzete ratificiranjem ovoga važnog međunarodnog dokumenta.
“Konvencija o pravima djeteta nije tek ‘popis lijepih želja’ već međunarodni ugovor koji obvezuje sve države članice”, istaknula je pravobraniteljica, dodavši da primjedbe i preporuke Odbora pomažu kao korektiv i putokaz za sveobuhvatno ostvarivanje i zaštitu prava djece.
Obveza je država članica, u pravilu, svakih pet godina podnositi UN-ovom Odboru izvješća. U njima iznose glavne pokazatelje o zaštiti prava i dobrobiti djece, te odgovaraju na konkretna pitanja o dostupnosti i kvaliteti usluga važnih za život i razvoj djece, o poduzetim mjerama za zaštitu sigurnosti, dobrobiti i uključenosti djece i drugim aspektima prava djece. U izvještavanju o stanju dječjih prava u državi veliku ulogu imaju organizacije civilnog društva, te pravobranitelji za djecu koji, kroz alternativna izvješća, pružaju dodatne uvide u stanje prava djece.
Zamjenica pravobraniteljice Maja Gabelica Šupljika, koja je neposredno sudjelovala u tim procesima 2022., a i 2014. godine, opisala je na koji način UN-ov Odbor procjenjuje napredak država, te kako u tome sudjeluju civilni sektor i pravobranitelji za djecu. U izvještavanje Odbora sve češće se uključuju i djeca, uglavnom putem udruga, rekla je, te dodala da je u alternativnom izvješću pravobraniteljice za djecu svoj prilog dala i njezina Mreža mladih savjetnika. To je također nova kvaliteta u konzultacijama s UN-ovim Odborom, kojem je važno i da sam proces izvještavanja donese izravna poboljšanja za djecu u državi stranci. Tako više nije dovoljno da država samo nabroji planirane aktivnosti i mjere za djecu, već se traži i procjena na koji način će to stvarno pridonijeti dobrobiti djece, istaknula je.
“Preporuke UN-ovog Odbora za Hrvatsku su obvezujuće smjernice za zaštitu prava djece, ali i poticaj za donošenje budućih nacionalnih strategija i planova za prava djece. One će ujedno biti i kriterij za procjenu ostvarenoga napretka Hrvatske u zaštiti dječjih prava u sljedećem petogodišnjem razdoblju“, zaključila je Gabelica Šupljika.
Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević navela je kako je UN-ov Odbor u svojim zaključnim primjedbama prepoznao i pozdravio ostvareni napredak u raznim područjima života djece u Hrvatskoj, uključujući izmjene i dopune zakona, donošenje strategija i planova za djecu, te ratifikaciju međunarodnih dokumenata. No, ujedno je pozvao državu na izdvajanje dovoljno financijskih i drugih resursa koji će jamčiti ostvarivanje zacrtanih planova i stvarnu provedbu propisa koji se odnose na djecu.
Odbor je i upozorio na nedostatke koji izazivaju zabrinutost i zahtijevaju žurno djelovanje, a kao ključna područja zabrinutosti istaknuo je: zaštitu od diskriminacije, zaštitu od nasilja i zlostavljanja, prava djece s teškoćama u razvoju, zdravlje i zdravstvene usluge, odgoj i obrazovanje, te pravosuđe prilagođeno djeci.
Pravobraniteljica je dala sažeti prikaz Preporuka, među kojima se ističu zaštita djece od diskriminacije, osobito manjinskih skupina, djece s teškoćama u razvoju, migranata i drugih, te zaštita od svih oblika nasilja – u obitelji, u školi, na internetu – i podrška žrtvama, osobito žrtvama seksualnog nasilja. Odbor je istaknuo da je radi jačanja pravosuđa prilagođenog djeci nužno odgovarajuće osposobljavanje stručnjaka koji rade s djecom, te je pozvao na ubrzanje svih sudskih postupaka koji uključuju djecu. Preporučio je i da se ojača skrb u zajednici o djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima, te da im se osigura pristup zdravstvenim uslugama i uključivom odgoju i obrazovanju.
Odbor preporučuje osigurati kvalitetne specijalizirane zdravstvene usluge za svu djecu, uključujući i manja mjesta, ruralne i otočne sredine, povećati obuhvat obveznim cijepljenjem, poboljšati palijativnu skrb za djecu, osigurati djeci i mladima usluge i programe mentalnog zdravlja, smanjiti pretilost djece, osigurati mladima edukaciju o spolnom i reproduktivnom zdravlju, kao i razvijati programe prevencije zlouporabe alkohola i droga, te prevencije samoozljeđivanja i samoubojstva.
U području obrazovanja i slobodnog vremena Odbor preporučuje povećati dostupnost vrtića, poboljšati stručnu podršku nastavnicima i učiteljima, otkloniti slabosti u ishodima učenja nastale tijekom pandemije Covida-19, posebno za siromašne, djecu s teškoćama u razvoju ili problemima u ponašanju i Rome, te spriječiti rano napuštanje školovanja; osigurati građanski odgoj i razvoj medijske pismenosti u školi te pružiti svoj djeci pristupačna, sigurna i inkluzivna mjesta za igru.
Također se preporučuje jačati podršku obiteljima, razvijati roditeljske kompetencije, širiti socijalne usluge u zajednici, jačati resurse centara za socijalnu skrb, jačati obiteljske sudove, te ubrzati deinstitucionalizaciju i posvojenja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ali i osigurati dovoljne kapacitete alternativne skrbi o djeci i jačati potporu udomiteljstvu.
Među ostalim se navode i preporuke za povećanje participacije djece, zaštitu posebno ranjivih skupina, povećanje sigurnosti djece u prometu, te se poziva na obveznu edukaciju o pravima djece i zaštiti najboljeg interesa djece za sve stručnjake koji rade s djecom – u pravosuđu, socijalnoj skrbi, zdravstvu, obrazovanju, alternativnoj skrbi, službi za migracije, medijima itd.
Pravobraniteljica je navela i da Odbor za prava djeteta preporučuje da se njegove preporuke učine dostupnima široj javnosti. „Svjetski dan prava djeteta upravo je prava prilika za to“, istaknula je pravobraniteljica Pirnat Dragičević te pozvala medije na suradnju u tome.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje koordinira aktivnosti Vlade RH u vezi s podnošenjem periodičnih izvješća i provođenjem Preporuka UN-ovog Odbora za prava djeteta, objavilo je njihov neslužbeni prijevod, te je cjeloviti tekst Preporuka na hrvatskom dostupan na njegovoj stranici.
U prilogu donosimo skraćeni pregled Preporuka UN-ovog Odbora za prava djeteta.
PRILOG
Što Odbor za prava djeteta UN-a preporučuje Republici Hrvatskoj
ZAKONI, STRATEGIJE I POLITIKE ZA DJECU – Osigurati izdvajanje dovoljno financijskih i drugih resursa za provedbu zakona, strategija i planova za djecu; ojačati ulogu Vijeća za djecu u provedbi Konvencije o pravima djeteta. Uspostaviti obvezu procjene utjecaja zakona, ulaganja i politika za djecu na ostvarivanje najboljeg interesa djece i sustavno uključivati organizacije civilnog društva u razvoj, provedbu, praćenje i procjenu učinka ovih politika.
POŠTOVANJE MIŠLJENJA DJECE – Osigurati sudjelovanje djece u razvoju politika za djecu te u donošenju odluka o svim pitanjima važnim za djecu, uključujući pitanja zaštite okoliša.
„DJEČJI“ PRORAČUN – Jačati mehanizme za zaštitu i praćenje proračunskih izdvajanja za djecu u kriznim situacijama, a posebno za djecu u nepovoljnom i ranjivom položaju.
PODACI O DJECI – Razviti sveobuhvatni sustav prikupljanja podataka o svim osobama mlađim od 18 godina – po dobi, spolu, etničkom i nacionalnom podrijetlu, geografskom i socijalnom položaju…
ŽIVOTNI STANDARD – Osigurati odgovarajući životni standard za svu djecu, ojačati mjere za sprečavanje i ublažavanje siromaštva djece, osobito u vremenu oporavka od pandemije Covida-19 i proširiti socijalne usluge za poboljšanje obrazovnih postignuća djece iz siromašnih obitelji.
PRAVOBRANITELJ ZA DJECU – Zakonski jačati neovisnost pravobranitelja za djecu, te praćenje i provedbu njegovih preporuka. Jačati podršku Mreži mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu.
PODIZANJE SVIJESTI I EDUKACIJA – Osigurati obveznu edukaciju i smjernice o pravima djece, zaštiti najboljeg interesa te participaciji djece za sve stručnjake koji rade s djecom i za djecu: u pravosuđu, socijalnoj skrbi, zdravstvu, obrazovanju, alternativnoj skrbi, službi za migracije, medijima…
SIGURNOST U PROMETU – Pojačati mjere za sprečavanje prometnih nesreća – javnim kampanjama, obrazovanja u školama i osiguranjem stroge provedbe propisa o sigurnosti u prometu.
NEDISKRIMINACIJA – Osigurati provedbu propisa kojima se zabranjuje diskriminacija, te sustavno educirati javnost, posebno stručnjake koji rade s djecom, odrasle i djecu u školi, o diskriminaciji, netoleranciji i govoru mržnje prema djeci pripadnicima etničkih manjina, izbjeglicama i migrantima, djeci s teškoćama u razvoju i LGBT djeci, kako bi se spriječila diskriminacija i uznemiravanje ove djece u školama.
NASILJE NAD DJECOM I ZLOSTAVLJANJE – Provoditi kampanje i programe, za roditelje i stručnjake koji rade s djecom, o nenasilnim i participativnim oblicima odgoja i discipliniranja djece te uklanjanju svakog tjelesnog kažnjavanja djece. Razviti sveobuhvatnu politiku sprečavanja, suzbijanja i praćenja svih oblika nasilja nad djecom, seksualnog nasilja i iskorištavanja djece, te nasilja putem interneta. Osigurati da se zlostavljanje odmah prijavi i istraži, uz primjenu multisektorskog pristupa prilagođenog djetetu, kako bi se izbjegla njegova ponovna viktimizacija. Audiovizualno svjedočenje djeteta prihvatiti kao primarni dokaz. Djeci žrtvama pružiti sveobuhvatnu podršku za oporavak od traume, te osigurati da se počinitelji primjereno kazne. Podizati svijest o štetnosti dječjih brakova, posebice u romskoj zajednici, te o štetnim učincima dječjih brakova na tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit djevojčica.
OBITELJ I ALTERNATIVNA SKRB – Jačati podršku obiteljima i roditeljstvu: razvijati roditeljske kompetencije, širiti socijalne usluge u zajednici, jačati resurse centara za socijalnu skrb. Jačati obiteljske sudove. Osigurati djeci kontakte s roditeljem, uključujući i situacije konfliktnih razvoda i kad je roditelj u zatvoru. Ubrzati deinstitucionalizaciju i posvojenja djece, osigurati dovoljne kapacitete alternativne skrbi o djeci, jačati potporu udomiteljstvu, te razvijati specijalizirano udomiteljstvo.
DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (TUR) – Ojačati skrb u zajednici o djeci s TUR, te usluge i podršku djeci i obiteljima, kako bi se izbjegla institucionalizacija. Osigurati da sva djeca, i u ruralnim područjima i na otocima, imaju pristup zdravstvenoj skrbi, ranoj intervenciji i primjerenoj rehabilitaciji. Osigurati infrastrukturne, kadrovske i druge prilagođene uvjete djeci s TUR za uključivi odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima i školama.
ZDRAVLJE – Osigurati kvalitetne specijalizirane zdravstvene usluge za svu djecu i majke, vodeći računa o djeci u ruralnim područjima i na otocima i djeci u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju, posebno o Romima i djeci s TUR, te jačati potporu promicanju dojenja. Ojačati mjere za povećanje obuhvata djece cijepljenjem i sustavno osposobljavati zdravstvene radnike za rad i komunikaciju s djecom i roditeljima. Proširiti usluge palijativne skrbi za djecu.
Promicati pravilnu prehranu djece i vježbanje te smanjiti pretilost djece. Osigurati im pristup uslugama i programima mentalnoga zdravlja, te dječjim i adolescentnim psiholozima i psihijatrima, neovisno o suglasnosti roditelja. Osigurati da svi mladi imaju pristup sveobuhvatnom obrazovanju o spolnom i reproduktivnom zdravlju, prevenciji tinejdžerskih trudnoća i rizičnog spolnog ponašanja, planiranju obitelji i sprečavanju spolno prenosivih bolesti. Razvijati programe prevencije zlouporabe alkohola i droga, te prevencije samoozljeđivanja i samoubojstva.
OBRAZOVANJE I SLOBODNO VRIJEME – Povećati dostupnost vrtića, posebno za djecu nezaposlenih, romsku djecu i djecu s TUR, te smanjiti regionalne nejednakosti. Poboljšati stručnu podršku nastavnicima i učiteljima, kao i kvalitetu njihova obrazovanja, sustavno ih obučavati za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja, osigurati provedbu obveznih kurikuluma medijske pismenosti u školama. Uložiti napore da se otklone slabosti u ishodima učenja nastale tijekom pandemije Covida-19, posebno za siromašnu djecu, djecu s TUR ili problemima u ponašanju i Rome, te spriječiti rano napuštanje školovanja. Osigurati svoj djeci pristupačna, sigurna i inkluzivna mjesta za igru, druženje, rekreaciju, kulturne i umjetničke aktivnosti, te sigurno korištenje medija i zaštitu od štetnih sadržaja.
PRAVOSUĐE PRILAGOĐENO DJECI – Ubrzati sudske postupke koji uključuju djecu i osigurati osposobljavanje o pravosuđu prilagođenom djeci za sve stručnjake koji rade s djecom. Za djecu žrtve i svjedoke osigurati psihološku, socijalnu i drugu podršku, te da svi stručnjaci koji provode intervjue, preglede i druge oblike istrage koji se provode s djecom, budu educirani za postupanje u skladu s djetetovim potrebama, dobi, zrelosti i razvojem, te najboljim interesom djeteta. Za djecu u sukobu sa zakonom poticati izvansudske mjere, a lišavanje slobode koristiti samo kao krajnju mjeru i u što kraćem trajanju, te u skladu s međunarodnim standardima.
DJECA IZBJEGLICE, MIGRANTI, TRAŽITELJI AZILA – Poboljšati prihvat, ojačati podršku za njihov oporavak i socijalnu integraciju, osigurati pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi i omogućiti im smještaj u udomiteljske obitelji.