Članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu Erna Curić i Mikula Pitarević sudjelovali su 11. studenoga 2023. na okruglom stolu „Kako podržavanje dječjih prava na participaciju može pomoći pozitivnom razvoju djece u školi?“, održanom u Zagrebu na 30. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa. Okrugli stoj održan je na inicijativu doc.dr.sc. Aleksandre Huić s Katedre za školsku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a na njemu su, osim članova MMS-a, sudjelovale i Mateja Pavlinovac, psihologinja u Osnovnoj školi Vukovina, Velika Gorica, Sanda Puljiz Vidović, psihologinja, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te Davorka Osmak Franjić, psihologinja, savjetnica pravobraniteljice za djecu, voditeljica MMS-a.
Na okruglom stolu odgovoreno je na brojna pitanja, između ostaloga i o tome što su dječja prava na participaciju/sudjelovanje, što kažu istraživanja provedena u Hrvatskoj o načinu ostvarivanja prava na participaciju u školi i o iskustvima provođenja participativnih prava djece u školi. Članovi MMS-a odgovorili su na pitanja što blokira, odnosno, što potiče participaciju djece u školi. Sudionice okruglog stola iz publike aktivno su se uključile u raspravu o tome kako savladati prepreke i otpore koji se često javljaju na temu dječje participacije te su podijelile vlastite primjere dobre prakse participativnih aktivnosti u svojoj školi.
Prilikom sudjelovanja na okruglom stolu, savjetnica pravobraniteljice Davorka Osmak Franjić i ovom je prilikom podsjetila na Opći komentar broj 12 (2009) UN-ovog Odbora za prava djeteta, prema kojemu za svrhovito sudjelovanje djece u društvu trebaju biti ispunjene određene pretpostavke. Sudjelovanje za dijete mora biti dobrovoljno, uz jasnu informaciju djeci što mogu očekivati u procesu sudjelovanja te jasnu poruku da su u svakom trenutku slobodna odustati od sudjelovanja u nekoj aktivnost ili raspravi. Teme o kojima se raspravlja trebaju za dijete biti relevantne, a odnos odraslih prema djeci mora se temeljiti na poštovanju prema djetetu i njegovim stajalištima. Sudjelovanje treba biti omogućeno svoj djeci. Cjelokupni proces međusobne razmjene mišljenja djece i odraslih treba se odvijati u okruženju koje je djeci ugodno; djeca ne smiju biti izložena negativnim reakcijama odraslih i negativnim posljedicama sudjelovanja, a odrasli moraju odgovorno postupati s iznesenim stavovima djece o određenoj temi. Vrlo je važno da djeca dobiju jasnu povratnu informaciju o tome na koji su način odrasli koristili dalje njihove stavove u svome radu te kakav je utjecaj ili krajnju posljedicu imalo iskazano mišljenje. Iznimno je važno da u cijelom procesu sudjelovanja odrasli koji rade s djecom budu dobro educirani, ne samo o pravu djece na sudjelovanje i općenito o dječjim pravima, već i da posjeduju dobre komunikacijske vještine te vještine grupnoga rada s djecom i znanja o razvojnim osobitostima djece određene dobi.
Odgovarajući na pitanje voditeljice okruglog stola o tome što djecu potiče, a što obeshrabruje u ostvarivanju participativnih prava, mladi savjetnici Erna i Mikula istaknuli su kako je djeci važno da ih odrasli u tom procesu uvažavaju i pokazuju istinski interes za mišljenje i prijedloge djece te da im daju jasnu povratnu informaciju o iskazanim prijedlozima, koja je važna i u onim situacijama u kojima odrasli ne mogu ostvariti određene prijedloge djece. Djeca su svjesna da ostvarivanja participativnih prava ne znači da sve treba biti onako kako djeca predlažu, jer ponekad to nije moguće (a možda i nije dobro za njih), ali djeca imaju pravo davati prijedloge i dobiti odgovore i objašnjenja vezana za njih. Šutnja odraslih na prijedloge koje su djeca iznijela na djecu djeluje izrazito obeshrabrujuće.
Na okruglom stolu bilo je govora i o iskustvima rada Vijeća učenika i ulozi koju može imati u odnosu na smislenu participaciju djece u školi te o satovima razrednika koji mogu biti vrijeme i mjesto za ostvarivanje participativnih prava svakog djeteta u školi.