Svečano obilježeno 20 godina Ureda pravobranitelja za djecu u Hrvatskoj

Svečano obilježeno 20 godina Ureda pravobranitelja za djecu u Hrvatskoj

Na Svjetski dan prava djeteta 20. studenoga 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je prigodna svečanost povodom obilježavanja 20 godina rada Pravobranitelja za djecu u Republici Hrvatskoj. Tom su prigodom predstavljeni rezultati istraživanja pod nazivom „Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini“, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

U svojem pozdravnom govoru pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević istaknula je kako je usvajanjem UN-ove Konvencije o pravima djeteta 1989. godine utrt put odgovornosti prema djeci, kojoj smo se obvezali izgraditi bolji svijet i uključiti ih u sve odluke koje ih se tiču. Danas, 34 godine kasnije, i dalje moramo snažno i neumorno djelovati kako bismo osigurali prava djeteta, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta, no još uvijek smo daleko od ostvarenja našeg cilja  – da svako dijete odrasta u okruženju u kojem može ostvariti svoje snove i potencijale. U ovih 20 godina tisuće i tisuće roditelja, učitelja, novinara, stručnih suradnika, baka i djedova pokucalo je na vrata Ureda pravobraniteljice za djecu u potrazi za zaštitom dječjih prava. Ured pravobraniteljice za djecu svaki je upit i svaku prijavu pažljivo razmotrio, pružajući odgovore i savjete o daljnjim koracima.

Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina M. Castillo napomenula je kako je glavna snaga Ureda pravobraniteljice za djecu neovisnost koja omogućuje da prava djece i najbolji interes djeteta bude u srcu njihova rada te da Ured osigurava ključan kanal za izražavanje stavova i mišljenja djece na jasan i nepristran način. Kroz spomenuto istraživanje djeca i mladi poslali su poruku odraslima, a odgovornost svih nas je osigurati poštovanje prava djece koja proizlaze iz Konvencije.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović posebno važnim istaknuo je pravo djece na sigurnost i sigurno djetinjstvo, napomenuvši da djecu treba odgajati kao slobodne i kritične ljude koji će postavljati pitanja bez straha od suprotstavljanja gluposti i pohlepi, što će u pravilu steći kroz kućni odgoj. U svojem govoru zaželio je Uredu pravobraniteljice za djecu da nastavi raditi posao koji nije samo funkcija, već i posao pun dubokog sadržaja, smisla i ljubavi, ali i koji ulijeva djeci sigurnost.

Zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Anamarija Blažević u svojem je pozdravnom govoru naglasila kako joj je u ulozi gradonačelnice Pakraca svaki susret s djecom poseban te da je bitno čuti i uvažavati glas djece. Navela je i kako je od potpisivanja Konvencije puno toga napravljeno, no treba i dalje raditi. Djeca, naši najkvalitetniji kritičari, ne trebaju trpjeti zbog odluka odraslih.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, osvrnuo se na uručene godišnje Nagrade za promicanje prava djeteta u 2023. godini, koje se dodjeljuju na dan prihvaćanja Konvencije o pravima djeteta. Istaknuo je i važnost sudjelovanja djece na lokalnoj razini, kao i da jednaka mogućnost za svako dijete prekida krug siromaštva.

U drugom dijelu svečanosti, prof.dr.sc. Gordana Jagodić Kuterovac, razvojna psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr.sc. Ivona Makvić Salaj, savjetnica pravobraniteljice za djecu, predstavile su istraživanje čija je zadaća bila ispitati mišljenja i stavove djece i mladih o stanju prava djece u Hrvatskoj, s ciljem unaprjeđenja primjene i zaštite prava djece i mladih, kao i promicanja sudjelovanja djece i mladih u društvu. Istaknule su kako danas djeca znaju više o svojim pravima u odnosu na 2009. godinu kada je provedeno prethodno istraživanje, a kao vodeći problemi navode se ovisnost o internetu i društvenim mrežama, vršnjačko nasilje i poteškoće vezane uz mentalno zdravlje. Mladi su nezadovoljniji izborom televizijskog sadržaja i načinom na koji ih se prikazuje u medijima nego prije 14 godina, a djeca smatraju da se u najmanjoj mjeri poštuju dječje pravo na čisti, zdrav i održiv okoliš te pravo na zaštitu djece od nasilja.

U panelu koji je uslijedio nakon predstavljenih rezultata istraživanja, svoj osvrt na istraživanje dali su članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu (MMS), koji su u svojoj raspravi izložili različita mišljenja o, primjerice, ovisnosti o internetu kao problemu s kojim se susreću današnja djeca. Smatraju kako treba imati na umu da današnja generacija djece komunicira na drukčiji način i više se druži putem društvenih mreža, što nije nužno loše, no istovremeno ih je potrebno osnažiti da takvo okruženje bude sigurno. Isto tako, smatraju kako je važno da mogu iskazati svoje potrebe koje će odrasli čuti, posebno roditelji, a istaknuli su i potrebu za postizanjem ravnoteže između ostvarivanja svojih obrazovnih prava s jedne strane i prava na igru i slobodno vrijeme s druge strane. Napomenuli su kako škola treba biti ne samo mjesto učenja o dječjoj participaciji, već i mjesto prakticiranja toga prava. Završno su podijelili svoje iskustvo sudjelovanja u Mreži mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu i što im je ta uloga donijela u životu.

Nakon govora o istraživanju, prof.dr.sc. Nevena Vučković Šahović iz Centra za prava deteta u Republici Srbiji, članica i opća izvjestiteljica Odbora za prava djeteta UN-a, govorila je o počecima rada Pravobranitelja za djecu u Hrvatskoj, a dr.sc. Marina Ajduković, psihologinja i vanjska suradnica Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnula se na doprinos Ureda pravobranitelja za djecu vidljivosti i prepoznavanju glasa djece u Republici Hrvatskoj. Nakon njih, prikazana je video poruka predsjednice Europske mreže pravobranitelja za djecu (ENOC) Caroline Vrijens, u kojoj je istaknula veliku vrijednost rada institucija dječjih prava u svim europskim državama te važnost njihove neovisnosti u istraživanju, zagovaranju i savjetovanju. Također je napomenula da najbolji interes djece mora biti primarna briga svim institucijama i organizacijama koje donose odluke koje utječu na djecu, jer ako su dječji interesi nevidljivi, postoji rizik da će biti zanemareni.

U završnim riječima pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević zahvalila je generacijama mladih savjetnika koji su doprinijeli radu pravobraniteljstva za djecu, pomažući u boljem razumijevanju izazova i prepreka u ostvarivanju dječjih prava iz njihove perspektive te pozvala sve prisutne da pročitaju publikaciju o istraživanju i primjene njegove rezultate u pokretanju nužnih promjena u sustavu obrazovanja, medijima i općenito usklađivanju prilika za svako dijete diljem Hrvatske.

Video “Što misle i kako se osjećaju mladi – Istraživanje mišljenja i stavova djece i mladih u Hrvatskoj, 2023.” može se pogledati na ovoj poveznici.

Publikacija o istraživanju i infografika sa zaključcima i preporukama istraživanja dostupne su ovdje.