Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež 21. veljače 2019. organizirala je tribinu o neprihvatljivom ponašanju mladih na društvenim mrežama i internetu. Na tribini su predstavljeni izazovi s kojima se stručnjaci susreću u svakodnevnom radu s djecom i mladima, a vezano za njihovo korištenje digitalnih tehnologija zbog kojih je svako treće dijete u Hrvatskoj danas izloženo neprimjerenom sadržaju i zlostavljanju putem interneta.
Na tribini su sudjelovali socijalni radnici, socijalni pedagozi, suci, psiholozi, državnih odvjetnici, policajci, odvjetnici, odgajatelji, nastavnici, liječnici te predstavnici vladinih i nevladinih organizacija. Među sudionicima je bila i zamjenica pravobraniteljice za djecu Ivana Buljan Ajelić.
Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu dr. sc. Lana Peto Kujundžić, koja je moderirala raspravu, naglasila je kako razvoj komunikacijske i informatičke tehnologije predstavlja veliki izazov i uvodi nas u novi, virtualni svijet pri čemu se javljaju novi oblici računalnog kriminaliteta što zahtijeva da djelujemo brže i efikasnije, kako u preventivnom smislu tako i kroz kaznenopravnu reakciju. Stoga je potrebno više edukacije i samoedukacije, kao i otvaranje novih perspektiva kako bi se iznašla odgovarajuća rješenja.
Sve veće mogućnosti sudjelovanja u oblikovanju sadržaja na internetu i društvenim mrežama otvaraju vrata sve većem broju kriminalnih radnji i kaznenih djela, rekla je na tribini sutkinja Odjela za mladež Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Dijana Rizvić. Seksualno zlostavljanje putem interneta ima znatno teže posljedice za žrtvu od neposrednog kaznenog djela jer je ona time dodatno izložena javnosti. Problemi s kojim se mladi susreću su i prijetnje putem društvenih mreža, zatim internetske prevare pa i teža kaznena djela poput ometanja računalnog sustava, zloporabe računalne tehnologije te razni računalni napadi na institucije, a porastu tih kaznenih djela pogoduje sve veća računalna pismenost mladih. Okidači za to mogu biti dosada, pribavljanje imovinske koristi, nepromišljenost i reakcija na društvene događaje, a posljedice su dalekosežnije jer su mlade žrtve više izložene psihičkom pritisku i traumama. Sutkinja je naglasila važnost donošenja kvalitetnog zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu i pozvala na primjenu medijacije umjesto kaznenog progona mladih počinitelja.
Sudski digitalni forenzičar i predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak upozorio je kako više od 95 posto djece u Hrvatskoj ima pristup internetu, kao i da je svako treće dijete izloženo neprimjerenom sadržaju i zlostavljanju putem interneta.
Službenik za prevenciju Ministarstva unutarnjih poslova Ivo Jakić naveo je da internet, unatoč brojnim prednostima, utječe i na povećani broj kaznenih djela jer uz taj medij djeca danas provode najviše vremena. Neka djeca pritom nepromišljeno otkrivaju privatne informacije i šalju neprimjerene fotografije nesvjesna mogućih posljedica. Naveo je i da je 25 posto djece u Hrvatskoj bilo žrtva cyberbullyinga, dok je 75 posto djece svjedočilo takvim oblicima nasilja. Naglasio je kako je nužno dodatno poraditi na podizanju razine svijesti o sigurnosti djece na internetu, a s tom namjerom je MUP prošle godine udvostručio broj zaposlenika koji se bave prevencijom.
Rojnić Palavra i Ana Rakić, psihijatrice iz dnevne bolnice za ovisnost o internetu i videoigricama zagrebačke Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan Irena, istaknule su da prekomjerne računalne aktivnosti pojedinca dovode do socijalnih, psihološko-psihijatrijskih pa čak i tjelesnih posljedica. Praksa pokazuje da najveći potencijal za stvaranje ovisnosti imaju videoigrice, društvene mreže i pornografski sadržaji. Mali je broj onih koji se odlučuju na liječenje tog oblika ovisnosti. Razlozi su, najčešće, neinformiranost, nepoznavanje problematike i strah od stigmatizacije, ali i opća društvena prihvaćenost takvog ponašanja, kao i razvoj posljedica koje su na prvi pogled manje uočljive nego u slučaju ovisnosti o alkoholu ili drogama.